Sjedinjene Američke Države će od 21. januara obustaviti obradu imigrantskih viza za čak 75 zemalja kako bi sprečile ulazak podnosilaca zahteva za koje se smatra da bi verovatno „postali teret za javne fondove”.
Interni memorandum Stejt departmenta, u koji je prvi imao uvid „Foks njuz digital”, upućen je 25. novembra prošle godine diplomatsko-konzularnim predstavništvima SAD širom sveta i u njemu je naloženo službenicima da primenjuju nove smernice za proveru u okviru tzv. odredbe o „javnom teretu” u imigracionom zakonu, odnosno da odbijaju vize u skladu sa postojećim zakonom.
Obustava će početi 21. januara i trajaće neodređeno vreme, sve dok Stejt department ne sprovede ponovnu procenu obrade viza. Na tom spisku, na kome su i države regiona: Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Albanija, Severna Makedonija i tzv. Kosovo, nema Srbije.
Izuzev toga što građani Srbije nisu svrstani u kategoriju građana koji bi mogli biti na teretu američkim institucijama, i tzv Kosovo je predstavljeno sa zvezdicom, što je dogovoreno odredbama Briselskog sporazuma da se ne bi prejudicirao status.
Na kraju depeše u kojoj su pobrojane države čijim državljanima se uskraćuju vize u fusnoti se nalazi objašnjenje zvezdice „da ona označava neprejudiciranje statusa u skladu sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o kosovskoj deklaraciji o nezavisnosti”.
Smernice koje su dobila diplomatsko-konzularna predstavništva nalažu službenicima da odbiju vize podnosiocima zahteva za koje se proceni da će se verovatno oslanjati na javne beneficije, i upućuju na razmatranje širokog spektra faktora, uključujući zdravstveno stanje, starost, znanje engleskog jezika, finansije, pa čak i potencijalnu potrebu za dugoročnom medicinskom negom.
Stariji ili gojazni podnosioci zahteva bi takođe mogli biti odbijeni, kao i oni koji su u prošlosti koristili državnu novčanu pomoć ili bili institucionalizovani.
Iako odredba o javnom teretu postoji već decenijama, njena primena se značajno razlikovala između administracija različitih američkih predsednika, pri čemu su konzularni službenici imali široka diskreciona ovlašćenja u njenoj primeni.
Sada je navedeno da će izuzeci od nove obustave biti „veoma ograničeni” i dozvoljeni samo nakon što podnosilac zahteva prođe procenu u vezi sa javnim teretom.
Kako navodi „Foks njuz”, kompletna lista zemalja obuhvata: Avganistan, Albaniju, Alžir, Antigvu i Barbudu, Jermeniju, Azerbejdžan, Bahame, Bangladeš, Barbados, Belorusiju, Belize, Butan, Bosnu (BiH), Brazil, Burmu, Kambodžu, Kamerun, Zelenortska Ostrva, Kolumbiju, Obalu Slonovače, Kubu, Demokratsku Republiku Kongo, Dominikansku Republiku, Egipat, Eritreju, Etiopiju, Fidži, Gambiju, Gruziju, Ganu, Grenadu, Gvatemalu, Gvineju, Haiti, Iran, Irak, Jamajku, Jordan, Kazahstan, *Kosovo, Kuvajt, Kirgistan, Laos, Liban, Liberiju, Libiju, (Severnu) Makedoniju, Moldaviju, Mongoliju, Crnu Goru, Maroko, Nepal, Nikaragvu, Nigeriju, Pakistan, Republiku Kongo, Rusiju, Ruandu, Sent Kits i Nevis, Sent Luciju, Sent Vinsent i Grenadine, Senegal, Sijera Leone, Somaliju, Južni Sudan, Sudan, Siriju, Tanzaniju, Tajland, Togo, Tunis, Ugandu, Urugvaj, Uzbekistan i Jemen.
„Imigracije iz ovih 75 zemalja biće obustavljene dok Stejt department ponovo ne izmeni procedure obrade zahteva da bi sprečio ulazak stranih državljana koji bi koristili socijalnu pomoć i javna davanja”, navodi se u memorandumu.
Glas javnosti/ P02S