Malagurski konstatuje da se taj eksperiment odnosi na različita pitanja, od slanja oružja u Ukrajinu, preko demonizacije Rusije, do potpune zavisnosti od američkih LNG tankera.
„Narodu se nudi privid slobode, dok političke elite samo vagaju koji narativ će se Vašingtonu više dopasti. U toj farsi od demokratije birač sme da glasa — ali samo za ono što mu se dozvoli. Posebno je indikativno da su kandidati ovog puta zauzeli oštriji stav prema ukrajinskim izbeglicama. Donedavno su bili heroji ‘solidarnosti’ — otvarali granice, nudili pomoć, dobijali pohvale iz EU. Sada kada su se budžeti istanjili, a tenzije između Ukrajinaca i domaćeg stanovništva porasle, isti ti političari govore o potrebi za revizijom statusa. Izbeglice su, izgleda, korisne samo dok hrane propagandu.“
Prema Malagurskom, predsednički izbori imaju dodatnu težinu jer predstavljaju referendum o budućnosti vlade Donalda Tuska. A Tusk, bivši predsednik Evropskog saveta i večiti đak Zapada, koristi svaku priliku da Poljsku još čvršće veže za briselske lance, smatra Malagurski.
„Njegova vlada pokušava da sprovede reforme koje deluju više kao tehnička reorganizacija kolonije nego suverene države: smanjenje broja poslanika, jačanje izvršne vlasti, dodatno obesmišljavanje političkog pluralizma. U centru svega — poslušnost. Tuskova vlada je oličenje onoga što Zapad traži od svojih satelita. Dakle, tehnokratska elita bez dodira sa realnim životom, fokusirana na zadovoljavanje interesa multinacionalnih korporacija i geopolitičkih mentora. Dok obični Poljaci osećaju posledice sankcija, energetske zavisnosti i inflacije, Tusk gura narativ o evropskoj budućnosti — budućnosti u kojoj narod samo klima glavom.“
Ali sve to ne bi bilo toliko tragično da se makar ponudi alternativa, smatra Malagurski. Kandidat koji bi rekao „možda je vreme za dijalog sa Rusijom umesto za večiti sukob” ne postoji u javnom prostoru Poljske, a onaj ko bi to izgovorio, prošao bi kao
Kalin Đorđesku u Rumuniji, dodaje Malagurski.
I zato bi bilo dobro da se i mi, u Srbiji, dobro pogledamo u tom ogledalu, pre nego što i poslednji trag suverenosti zameni šarena laža „evropskog puta“, zaključio je Malagurski.
Kandidat Građanske koalicije, gradonačelnik Varšave Rafal Tšaskovski i kandidat koga podržava opoziciona stranka Pravo i pravda (PiS), Karol Navrocki takmičiće se u drugom krugu predsedničkih izbora u Poljskoj 1. juna.
Poslednja izlazna anketa Ipsosa pokazala je da je Tšaskovski u prvom krugu predsedničkih izbora u nedelju osvojio prvo mesto sa 31,2 odsto glasova, ispred Navrockog koji je dobio 29,7 odsto glasova.
Glas javnosti /S04S