Ovaj potez jasno pokazuje da je Komunistička partija Kine odlučila da nanese ozbiljnu i brzu štetu američkoj ekonomiji, sa potencijalno dubokim posledicama po globalnu bezbednost. Iako u pogledu obima trgovine ovi resursi možda deluju kao manje značajni, Kina u ovom trenutku ima toliku stratešku prednost da može vrlo brzo da parališe ključne sektore američke industrije i ugrozi vojnu bezbednost SAD.
Nije sasvim jasno da li je kineska odluka uvod u dalju eskalaciju ekonomskog sukoba sa potencijalom da preraste u vojni. Stručnjaci su još na početku rata u Ukrajini upozoravali da je problem Zapada i u tome što Kina gotovo u potpunosti kontroliše proizvodnju i preradu retkih minerala (proizvodi 60%, a preradjuje 90%). Sada se postavlja pitanje – koliko brzo će predsednik Si moći da zaustavi američku auto-industriju, kompanije iz sektora poluprovodnika i sve one koji snabdevaju vojsku SAD projektilima, dronovima, specijalnim vozilima i opremom?
Hoće li Tramp odgovoriti panikom, popuštanjem i uvođenjem novih izuzetaka, ili će svet još jedan korak dublje uvući u sukob koji prevazilazi običan trgovinski rat?
Na društvenim mrežama, Tramp je već pokušao da preokrene narativ u svoju korist tvrdeći da je „Kina ta koja se uplašila“. Ipak, suočen je s neprijatnom realnošću jer je, uprkos ranijim oštrim stavovima, dozvolio uvoz kineskih pametnih telefona, laptopova i elektronike. U međuvremenu, američki proizvođači nafte, gasa, čelika, soje i automobila trpe ozbiljne posledice.
Kineska dominacija u sektoru retkih minerala postaje sve veći problem za Zapad. Prema podacima Američke geološke službe, Kina je snabdevala SAD sa 54% germanijuma – ključnog materijala za infracrvenu tehnologiju i optička vlakna. SAD ne eksploatišu sopstveni galij još od 1987. godine. Galij, važan za poluprovodnike, najviše uvoze iz Japana, Kine i Nemačke. Antimon, ključan za vojnu opremu i municiju, skoro u potpunosti dolazi iz Kine.
Ekonomista Shedlock još na početku sukoba u Ukrajini upozoravao je da bi Kina mogla upotrebiti svoj monopol nad ovim resursima kao strateško oružje, što sada izgleda kao realnost.
Kineski potez da uvede sistem licenci za izvoz retkih resursa deo je već poznate strategije pritiska – koristi monopol kako bi demonstrirala moć i širila svoj uticaj. Situacija za Zapad postaje znatno ozbiljnija nego što se činilo samo nekoliko dana ranije.
New York Times prenosi dramatične ocene: izvoz ključnih minerala i magneta iz Kine je obustavljen, a zalihe se rapidno smanjuju. Kompanije koje proizvode automobile, letelice, poluprovodnike i vojnu opremu mogle bi se suočiti sa ozbiljnim zastojima u proizvodnji. Magnetski materijali su ključni za električne motore, dronove, robote, projektile i AI servere.
Michael Silver, direktor kompanije American Elements, rekao je da će izvozne dozvole za retke metale i magnete moći da se dobiju tek za oko 45 dana. Njegova firma je na vreme povećala zalihe, ali to neće biti dovoljno ako se situacija pogorša.
Sve više deluje da je Trampov „rat protiv sveta“ – koji je predstavljen kao ekonomski preporod Amerike – zapravo neozbiljno pripremljen politički eksperiment, čije posledice tek počinju da se osećaju. Dok su Tramp i Ilon Mask dobijali aplauze na UFC-u, predsednik Si je povukao potez koji bi mogao da nanese stvarni, momentalni bol američkoj ekonomiji.
Nakon što su tržišta reagovala burno na Trampove tarife i američke kompanije počele da trpe štetu, Bela kuća je već jednom odložila „trgovinski rat sa svima“ za tri meseca. Sada se suočavaju sa ozbiljnim kontraudarom – i pitanje je da li su uopšte svesni koliko duboko su ušli u sukob čije posledice mogu da nadmaše i najgora predviđanja.
Glas javnosti/ N01S