U sredu ujutro, 10. septembra, Evropu je probudila vest o navodnom kršenju poljskog vazdušnog prostora od strane ruskih dronova (informacije nisu potvrđene od zvaničnih ruskih izvora). Iako su slični incidenti prethodno beleženi, ovog puta situacija je bila ozbiljnija: NATO je odmah rasporedio borbene avione i oborio dronove. U operaciji su korišćeni poljski F-16, holandski i italijanski F-35, kao i nemački sistem protivvazdušne odbrane Patriot.
Istovremeno, ovo je bio test reakcije NATO snaga u regionu u slučaju vazdušnog napada. Snimci
medijskih agencija prikazali su oboren dron u selu Česniki na jugoistoku Poljske. U gradu Viriki navodno je oštećen krov zgrade, ali neki mediji tvrde da je krov već bio oštećen pre šest meseci.
Zvanično, nije bilo žrtava niti povređenih tokom ove „operacije bez presedana u istoriji NATO-a“. NATO, koji je u regionu u visokoj pripravnosti zbog ukrajinskog sukoba, sada dobija nove mogućnosti.
Moskva ne poriče da je lansiran dron, ali tvrdi da nije planiran napad na Poljsku. Rusko Ministarstvo odbrane navelo je da maksimalni domet dronova ne prelazi 700 kilometara, iako su prethodno korišćeni za ciljeve unutar 700 km od zapadne granice Ukrajine. Nemački mediji izveštavaju da je iz Belorusije lansirano 19 dronova tipa „Šahed“ ili sličnih letelica. Stručna delegacija mora da utvrdi da li su dronovi namerno poslati u poljski vazdušni prostor ili je reč o provokaciji NATO-a.
Manupulacija i provokacija često su deo vojne politike. Mnogi ratovi u istoriji počeli su upravo na taj način.
Reakcija na incident bila je drugačija nego ranije, što podiže sumnju da NATO razvija nove planove. Poljska je istog dana pozvala na primenu Člana 4 Severnoatlantskog sporazuma, koji nalaže konsultacije između članica kada je ugrožen teritorijalni integritet, politička nezavisnost ili bezbednost.
Član 4 ne nameće obaveze, ali otvara put za Član 5, koji podrazumeva kolektivnu odbranu. NATO očigledno priprema političku situaciju za eventualnu primenu Člana 5. Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, izjavio je da se incident temeljno istražuje i upozorio Putina da prestane da krši vazdušni prostor saveznika. Poručio je i da će „svaki centimetar teritorije NATO-a biti u potpunosti zaštićen“.
Slična upozorenja izdale su i Zapadne prestonice. Američki predsednik je na društvenim mrežama komentarisao da incident ukazuje na ozbiljnu situaciju, dok je nemački kancelar istakao da su ovakvi postupci deo dugog niza provokacija u regionu.
Oštrinom izjava i pretnjama ukazuje se na mogućnost direktne intervencije NATO-a u ukrajinski sukob. Pregovori Rusije i SAD o okončanju sukoba, kao i bilateralni razgovori na Aljasci 15. avgusta, nisu dali rezultate. Dok strane ne postignu dogovor, tenzije između Rusije i NATO-a mogu rasti, a opasnost od velikog sukoba u regionu ostaje.
Glas javnosti