Australijski naučnik i pisac dr Karl Krušelnicki je objasnio da legende možda i nisu tako misteriozne kao što izgledaju.
Naučnik dr Karl Kruszelniucki tvrdi da ima odgovor na misterije ozloglašenog Bermudskog trougla, rekavši da je to područje u kojem se često putuje, što znači da će se verovatno dogoditi još nesreća i da broj nestanaka nije neobičan zbog ljudske greške i lošeg vremena.
Naučnik misli da je razbio šifru jedne od najtrajnijih misterija modernog sveta – Bermudskog trougla.
Bermudski trougao, poznat i kao Đavolji trougao, je oblast Atlantskog okeana između Floride, Portorika i Bermuda koja je najpoznatija po pričama o brodovima i avionima za koje se činilo da su netragom nestali.
foto:wikipedia
Teorije zavere o njihovom nestanku uključuju sve, od magnetnih sila preko vanzemaljaca do mehurića metana, pa čak i do Izgubljenog grada Atlantide.
Australijski naučnik i pisac dr Karl Krušelnicki objasnio je ove nedelje da legende možda i nisu tako misteriozne kao što izgledaju.
„Pa, ako pređete na činjenice, one dolaze i iz obalske straže Sjedinjenih Država i iz velike osiguravajuće kompanije, Lloid’s of London“, rekao je on. „On smatra da u tom području nema dodatnih gubitaka brodova ili aviona.
Krušelnicki je dodao da su, u procentima, nestanci uporedivi sa gubicima brodova i aviona u drugim delovima sveta.
"Neke godine malo više, neke godine malo manje", rekao je on. "Ali prosek je isti."
Misterija leta 19 u Bermudskom trouglu
Niko ne zna tačan broj nestanaka koji su se dogodili u Bermudskom trouglu, ali uobičajene procene uključuju oko 50 brodova i 20 aviona, navodi Britannica.com.
Među njima je osuđeni let 19, grupa od pet torpedo bombardera koji su nestali iznad Bermudskog trougla. Krušelnicki je objasnio da je let 19 poleteo početkom decembra 1945. u misiju obuke jer je Drugi svetski rat upravo završio, a američka mornarica je podučavala svoje avijatičare novom zanatu.
foto:wikipedia
Za njih je bio zadužen poručnik Čarls Tejlor, koji je u dva navrata bio toliko loš navigator da se izgubio na moru“, rekao je Krušelnicki.
Krušelnicki je rekao da je Tejlor pokušao da dobije nekoga da pokrije njegovu smenu, ali nije uspeo. Takođe je viđen kako putuje bez sata koji je „bio veoma neprofesionalan“.
„Kada je izašao na more, tada nije sledio standardnu proceduru izgubljenih na moru u vezi sa misijom obuke“, dodao je Krušelnicki. "I umesto da se vrati na zapad, nastavio je da ide na istok, dalje u Atlantski okean, ostao je bez goriva i nestao."
Odakle su nastali mitovi i legende o Bermudskom trouglu?
Krušelnicki je rekao da je originalnu priču o Bermudskom trouglu napisao Vincent Gaddis i da se pojavila u naučnofantastičnom časopisu Argosi.
Autor Čarls Berlic je nastavio sa knjigom pod nazivom Bermudski trougao, a zatim je autor Lari Kuše razotkrio sve priče 1980. godine, pozivajući se i na Obalsku stražu i na Lloids iz Londona, kaže Kruszelnicki.
foto:tviter/printscreen
Veličina Atlantskog okeana je možda pomogla u teorijama zavere o Bermudskom trouglu
Veličina i dubina okeana možda su raspirivali plamen Bermudskog trougla, kaže Kruszelnicki.
„Druga činjenica koju treba osetiti, pored ogromnog broja oluja, jeste činjenica da se okean spušta na, a ne na 5.000 stopa – 30.000“, rekao je on. "Kada ide dole, ostaje dole."
foto:tviter/printscreen
Postoji i mala šansa da bi nešto ispod okeanskih voda moglo biti odgovorno za gubitak nekih brodova.
„Postoji mikroskopska šansa za nešto što se zove metan klatrat“, rekao je Krušelnicki. "Koji su gas metan vezan u ledu, mogli bi da se oslobode sa dna okeana, izbiju na površinu i onda na površini pojave pljusak mehurića."
Krušelnicki je rekao da su eksperimenti koje je sproveo australijski CSIRO (Organizacija za naučna i industrijska istraživanja Komonvelta) pokazali da se kod modela brodova, ako dovoljno mehurića izađe na površinu, gustina vode smanjuje.
Dakle, Krušelnicki je rekao da postoji mala mogućnost da je takva situacija ključna za neke od nestanaka „ali veoma daleka“.
Glas javnosti