U pozadini afere zbog koje je smenjen ministar privrede je energetski rat Mađarske i Hrvatske.
Uz potencijalno kriminalni aspekt, možda važniji je politički krak priče koji upućuje na dva bitna zaključka: prvi je da zastupnici Mosta selektivno i nekritički u javni diskurs stavljaju narativ koji služi ostvarivanju privatnog interesa jedne osobe, pravdajući se borbom protiv korupcije, čime koriste političku poziciju u svrhu koja nije javni već njihov politički interes
Činjenica da jeHrvatska, prvenstveno zahvaljujući svom geografskom položaju, nakon Putinove invazije na Ukrajinu i uvođenja zapadnih sankcija na ruske energente postala zanimljiv partner zapadnim silama.
Realizacija LNG terminala na Krku, kao i naftovodni sustav s izvorom u morskoj luci postali su hrvatski adut u energetskom preslagivanju i prilika da usled mešanja karata naša država zauzme značajniju poziciju nego li je imala do nedavno. Usled tog preslaganja i očekivane Hrvatske inicijative,Mađarskase našla u poziciji da izgubi svoju dugogodišnju dominaciju.
U tom kontekstu valja postaviti i pitanje jesu li hrvatska politička scena i njeni akteri postali podložni prikrivenim uticajima i lobiranjima.
Međutim, nije Ina jedina tačka u kojoj se isprepliću hrvatski i mađarski poslovni interesi, a polje sukoba značajno se proširilo nakon početka rata u Ukrajini i velike energetske krize koja je zahvatila Europu, do juče zavisnu o ruskim energentima.
Nakon što je PPD Pavla Vujnovca u decembru prošle godine zbog sankcija ruski gas zamenila američkim, ključne mađarske kompanije počele su gubiti bitku u gasnom biznisu.
Desetogodišnjim zakupom kapaciteta na LNG terminalu PPD je Mađarima, prema grubim procenama, iz džepa izbio 36 milijardi evra prometa.