Predsednik Zajednice srpskih klubova u Beču Luka Marković osudio je inicijativu za dobijanje statusa manjine za Bosance koji žive u Austriji.
Oni su takođe osudilii zahtev stranke "Socijalna Austrija" (SoeZ), koja se izjasnila za dodelu statusa manjine svim zajednicama sa prostora bivše Jugoslavije, kao i Turske, ali je osudio i reagovanje ministarke integracije Austrije Suzane Rab na te inicijative.
- Mi, kao predstavnici najveće zajednice građana sa prostora bivše Jugoslavije već smo te inicijative osudili i ne dozvoljavamo da se mi kao organizacija i srpska zajednica zloupotrebljavamo u političke svrhe - naveo je on u pismu upućenom ministarki integracije Suzani Rab.
Rab je, ranije, osudila inicijativu Bosanskog akademskog društva u Austriji, te poručila da migrantske zajednice ne mogu dobiti status manjine u Austriji.
- Zajednica srpskih klubova u Beču smatra da je vaša izjava, u kojoj ste jasno ocenili apsurdnom i odbili težnju predstavnika pojednačnih migrantskih zajednica za dobijanjem statusa manjine, neprimernom. I vašu paušalnu reakciju na gore navedene zahteve ne možemo razumeti. Molimo vas da nam razjasnite vašu izjavu da mora biti jasne razlike između migranata i etničkih zajednica, te da kada neko imigrira u Austriju integracija mora biti cilj - poručio je on.
U izjavi za Dunav.at, Marković navodi nekoliko nepravilnosti koje su pronađene u ovom prijedlogu za priznavanje Bosanaca kao manjine u Austriji. U pismu Marković naglašava da je Bosna i Hercegovina savezna država koju čine tri konstitutivna naroda: Srbi, Hrvati i Bošnjaci. Reč Bosanci ne postoji jer se država zove Bosna i Hercegovina, pa se postavlja pitanje gde su onda Hercegovci? Bosansko Akademsko društvo u Austriji i stranka SÖZ preuzeli su ovo ime iz Prvog svetskog rata, rekao je Marković. Svojom izjavom stranka SÖZ želi samo skrenuti pažnju medija na predstojeće izbore u Beču. Marković je ovu izjavu takođe nazvao „politički motivisanim populizmom“. Čak se išlo toliko daleko da su svi na Balkanu opisani kao bivši Jugosloveni, što zapravo nema smisla jer ova grupa naroda ustavno ne postoji. Srbi imaju svoj narod i identitet i stoga se ne mogu svrstati sa Bosancima. Isto je i s Hrvatima. Otuda i pitanje šta je sa druga dva naroda koja žive u Bosni i Hercegovini?
- Srbi trebaju da imaju pravo glasa u vezi sa ovim pitanjem - rekao je Marković.
Pravno gledano, ukazuje Marković, razlika između migranata I etničkih zajednica je jasno definisana, ali razlika u empirijskom shvatanju srpske zajednice je vremenski period. Pri čemu je, dodaje, integracija samo prelazni oblik migranata u etničku zajednicu.
- Srbi su već vekovima prisutni u Austriji, pri čemu je imigracija proteklog veka jasno narasla. Naša integracija u austrijsko društvo je daleko napredovala. Ne smatramo problemom što nismo dobili zvaničan status priznate manjine, ali se osećamo kao deo austrijskog društva - naglasio je on.
- Da nivo integracije srpskih migranata može biti više razvijen, znamo. Zbog toga očekujemo, kao predstavnici srpske zajednice, veće angažovanje vlasti u državnom podsticaju našeg maternjeg jezika. Iz sopstvenog iskustva možemo potvrditi činjenicu da je dobro znanje maternjeg jezika važan preduslov za učenje nemačkog jezika. Dovoljnom ponudom podsticaja maternje. jezika će samo povećati spremnost na integraciju srpskih migranata - objasnio je Marković.
Zajednica srpskih klubova u Beču, kako je dodao, zainteresovana je na saradnji sa ministarkom u cilju stvaranja bolje i lakše politike interacije za srpsku zajednicu.
- Kulturna šarolikost je jedna dodatna vrednost po austrijsko društvo, zbog čege se u međunarodnoj zajednici dive Austriji - podsetio je Marković.
Prethodno je Marković osudio inicijativu Društva bosanskog akademika i SoeZ kao politički motivisani populizam.
On je SOeZ poručio da ne predstavlja srpsku zajednicu i da ne treba da govori u njeno ime.
(Glas javnosti/Sputnik)