Glas Javnosti

OD ARMAGEDONA OSTALA KRABA: Šta se krije iza zvučnih naziva policijskih akcija?

Hronika
Autor: Glas javnosti

Srpska policija na svakih par meseci izađe u javnost sa saopštenjem da je u toku još jedna velika akcija neobičnog imena "Sablja", "Pištolj", "Morava", "Pevac", "Balkanski ratnik", "Mreža", "Armagedon", "Kraba" "Šetač", "Ares". Ove akcije označavaju šifrovane nazive "operacija" u borbi protiv pedofila, švercera, krijumčara.

I pored kritika javnosti da su mnoge od ovih, manje ili više zvučnih akcija, puki policijski marketing koji, se završava hapšenjem par ljudi zbog 100 grama marihuane, policija ne odustaje od ove prakse. Najnovija policijska akcija pod nazivom "Vihor" počela je posle ubistva koje se dogodilo u naselju Braće Jerković u Beogradu.

 Davanje naziva policijskim akcijama u Srbiji datira iz 1921. godine. Ovu praksu je u Srbiju uveo švajcarskih kriminolog Arčibald Rajs koji se smatra rodonačelnikom moderne srpske policije. Rajs je bio prvi direktor policijske škole, na kojoj je srpskim đacima prenosio iskustva i znanja koja je stekao u Lozani.

Stručnjaci tvrde da policijske akcije dobijaju imena iz praktičnih razloga. Pre svega vodi se računa da nazivi akcija budu takvi da oni protiv kojih su uperene ni u jednom momentu ne posumnjaju da su oni predmet istrage. Bitno je kako ističu u policiji, da svaka akcija svojim imenom simbolizuje neke detalje, način rada ili operativnog postupanja. Iako skoro sve policije sveta daju šifrovana imena svojim akcijama, zanimljivo je da pojedine zemlje koriste posebne računarske programe kojima se nasumice biraju nazivi.

Armagedon

Jedna od najdužih akcija u Srbiji je "Armagedon" protiv pedofila, koja asocira na smak sveta, traje od 2010. godine. Tokom akcije "Armagedon" uhapšeno je više od 200 osoba, većina tih osoba je danas na slobodi. Među uhapšenima je bilo  učitelja, sveštenika, lekara, socijalnih radnika, "primernih komšija". Poslednji slučaj hapšenja u okviru "Armagedona" desio se prošlog meseca kada je policija uhapsila Sašu G.(1997) iz Novog Sada i Bogdana M. (1983), zbog postojanja sumnje da su izvršili krivično delo prikazivanje, pribavljanje i posedovanje pornografskog materijala. Oni se terete da su iskorišćavali maloletno lice za pornografiju, tako što su u dužem vremenskom periodu putem interneta preuzimali i skladištili sadržaje. "Armagedon” je prema Bibliji, mesto konačne bitke tokom smaka sveta, koje se tumači i u bukvalnom i u simboličnom značenju.

Policija nekada namerno bira manje zvučna imena, zbog eventualnog prisluškivanja. Takva je na primer bila akcija "Morava" iz 2009. u kojoj je uhapšeno više od 650 dilera droge. U toku akcije, ipak, se pojavila informacija da je u policijskom rečniku "Morava 1", u stvari naziv za ministra policije. Policija je, tom jezičkom varkom, doušnike usmerila na pogrešan trag.

Retko ko bi posumnjao da se iza akcije "Pištolj" krije hapšenje 22 radnika NIS-a, koji su bili osumnjičeni da su na 15 benzinskih stanica NIS-a, sa pumpnih automata, sa podešenim protokom stvorili višak od čak 1.852.229 litara benzina. Služba za borbu protiv organizovanog kriminala, smislila je naziv akcije kao asocijaciju za štelovane točilice.

Foto:Youtube/Prrintscreen

 Jedna od najpoznatijih policijskih akcija je "Sablja", posle ubistva premijera Zorana Đinđića. Ubrzo je pokrenuta i policijska akcija "Mreža" 2003. godine, koja je trebalo da otkrije kanale krijumčarenja cigareta tokom devedesetih godina.

Balkanski ratnik i Geto

Poznata je i međunarodna akcija pod nazivom "Balkanski ratnik" iz oktobra 2009. godine, kada je u Urugvaju zaplenjeno 2,1 tona kokaina. Pretpostavlja se da naziv "Balkanski" asocira na kolovođe kriminalne grupe okupljene oko Darka Šarića. U ovoj akciju su pored policije iz Srbije učestvovale i službe Argentine, Urugvaja, SAD, uz podršku više evropskih policija. Kolovođa Darko Šarić je bio skoro jednu deceniju u bekstvu, a Apelacioni sud u Beogradu, je tek pre neki dan, potvrdio presudu kojom je Šarić u Specijalnom sudu osuđen na 15 godina zatvora zbog trgovine narkoticima. Šarić je bio organizator grupe koja se tereti za krijumčarenje ukupno 5,7 tona kokaina iz Južne Amerike u Zapadnu Evropu tokom 2008. i 2009. godine.

Policijska akcija "Geto" iz 2011.  dobila je simbolično ime zbog zatvorenosti organizovane kriminalne narko-grupe i lojalnosti njenih pripadnika. Novine su pisale da "Pešter leži na heroinu", a Beogradska kriminalistička policija je u ovoj akciji zaplenila veliku količinu narkotika i uhapsila 19 članova jedne od najjačih narko-grupa u Srbiji. Prvi čovek ove grupe je bio Hikmet Hajrović iz Novog Pazara, dok je za distribuciju droge u Beogradu bio zadužen osumnjičeni Dalibor Ristić zvani Dača.

Kraba

"Kraba" je ime za morsku životinju, vrstu raka, ali i naziva bolesti i policijske akcije kada su uhapšeni doktori Instituta za onkologiju i radiologiju. Zbog sumnje na korupciju prilikom nabavke citostatika uhapšeni su osumnjičeni Nenad Borojević, direktor Instituta za onkologiju, Zoran Bekić, načelnik Odeljenja pedijatrijske onkologije, Ivana Popović, direktorka apoteke u Institutu i Zoran Tomašević, pomoćnik direktora za zdravstvenu delatnost instituta. Pored njih uhapšeni su i predstavnici farmaceutskih kompanija – „Roš”, „Farmasvis”, „Astra zeneka”. Akcija je trajala šest i po godina, a završena je tako što je troje lekara oslobođeno u Specijalnom sudu u Beogradu jer, kako je obrazloženo, nema dokaza da je u opisanim radnjama bilo elemenata krivičnog dela. Zoran Bekić, nekadašnji načelnik Odeljenja pedijatrije Instituta za onkologiju, Ivana Popović, nekadašnja načelnica apoteke Instituta i Zoran Tomašević, tadašnji zamenik direktora Instituta, oslobođeni su optužbi da su u periodu od 2007. do 2009. godine, sa predstavnicima farmaceutskih kuća nameštali tendere i favorizovali lekove - citostatike, koje proizvode te kuće. Sud je utvrdio da radnje koje su preduzimali nemaju elemente krivičnog dela.

 

 Mašina soja vita i Niva

Na šta su sve spremni krijumčari droge možda najbolje opisuje akcija iz 2011. "Mašina soja vita" u kojoj je zaplenjeno oko 170 kilograma kokaina. Kriminalna grupa iz Srbije, Makedonije i Hrvatske švercovala je kokain iz Bolivije prekookeanskim brodovima, preko Grčke i Makedonije u Srbiju i zapadnu Evropu. Droga je bila sakrivena u delovima mašine za mlevenje soje i ceđenje ulja, čiji je uvoznik bila makedonska firma.

 Terensko vozilo "lada niva", sporo ali pouzdano, poslužilo je kao naziv za akciju "Niva" kada je otkrivena grupa krijumčara kokaina iz Južne Amerike. Akcija je dobila ime "Niva" pošto je bilo potrebno sporo i istrajno prikupljati dokaze sve do otkrivanja i hapšenja organizatora trgovine drogom. U ovoj akciji je u nekoliko navrata uhapšeno oko 120 osoba i zaplenjena tona i 296 kilograma kokaina. Inspektori su u trenutku pokretanja ove akcije vozili „ladu nivu”, a odlike ovog vozila odgovarale su i karakteristikama slučaja na kojem je rađeno.

Goranu je gore 

Zanimljivi su i nazivi akcija iz vremena SFRJ.

 U vreme bolesti doživotnog predsednika SFRJ Josipa Broza Tita služba Državne bezbednosti osnovala je grupu "Jedinstvo". Simbolično da bi i posle Tita valjalo očuvati jedinstvo. U operativnim depešama Tito je bio "Goran" tokom bolesti pa se pisalo "Goranu je danas gore".

(Glas javnosti)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR