To znači da su stranci iz naše zemlje izneli više novca u vidu profita i kamata nego što su u nju uneli kroz nova ulaganja, piše poslovni konsultant Dejan Ćirković iz konsultantske kuće Virtus Partners.
Njegove reči potvrđuju i zvanični podaci o godišnjem padu priliva stranih direktnih investicija (SDI) od 67,5% u periodu od januara do maja 2025. Konkretno, priliv je sa 1.943 miliona evra u prvih pet meseci 2024. u istom periodu ove godine pao na 631 milion evra.
Isti podaci pokazuju i da se u tom periodu udvostručio odliv investicija iz zemlje.
Dok predstavnici vlasti odgovornost za lošu ekonomsku situaciju pokušavaju da svale na studente i građane koji svakodnevno protestuju, čime navodno čine našu zemlju manje atraktivnom za investicije, iz zvaničnih podataka se vidi da sa tim ulaganjima već godinama nešto nije u redu.
To se može uočiti i na Ćirkovićevoj objavi na Linkedinu u kojoj on taksativno navodi kretanje priliva u proteklim godinama. Naime, on je utvrdio da je priliv:
2020.godine iznosio + 1,7 mlrd evra
2021. godine iznosio + 2,0 mlrd evra
2022. godine iznosio + 1,5 mlrd evra
2023. godine iznosio + 1,2 mlrd evra
2024. godine iznosio + 0,6 mlrd evra
U periodu jan-maj 2025. bio – 0,35 mlrd evra
Prema njegovim rečima, firme iz korpusa SDI prošle godine zaradile su preko 50% ukupno ostvarenog profita cele srpske privrede. “Prema podacima APR ukupan rezultat privrednih društava je u 2024. iznosio oko 7,4 milijardi evra (oko 110.000 firmi), dok je isplaćena dividenda i reinvestirana dobit SDI kompanija (zajedno čine ukupan rezultat njihovog poslovanja), iznosila oko 4,2 milijardi evra. Dakle, 56% ukupnog profita srpske privrede”, piše on.
Do skoro se njihovo učešće u ukupnom profitu privrede kretalo oko jedne trećine, ali prošle godine su SDI dakle strane kompanije zaradile više od pola ukupnog profita svih privrednih društava u Srbiji.
Zanimljivo je i da je profit SDI kompanija u 2024. porastao za 30% a domaćih pao za 40%.
Ukratko – da smo iscrpeli model rasta baziran na stranim direktnim investicijama, kaže Ćirković.
Dodaje da nam je priliv novca iz inostranstva do sada omogućavao da živimo iznad svojih ekonomskih mogućnosti i uvozimo više nego što izvozimo, jer smo tu razliku dopunjavali stranim direktnim investicijama, zaduživanjem i doznakama dijaspore.
Međutim kako sada stvari stoje, takva politika moraće da se promeni, upozorava ovaj poslovni konsultant i dodaje da bi država ubuduće morala pružati veću podršku domaćim kompanijama ali i unaprediti regulativu kako bi poboljšala ekonomski ambijent.
Glas javnosti /B07S