Oko 323.000 korisnika najnižih penzija dobiće u avgustu povećanje od 3 odsto. U proseku to znači oko 12 evra više za većinu penzionera, čije su dosadašnje prosečne penzije iznosile oko 410 evra.
Od ukupnog broja korisnika, oko 274.000 živi u Hrvatskoj, dok se za oko 48.000 osoba penzije isplaćuju u inostranstvo - reč je o stranim radnicima koji su nekada radili u Hrvatskoj, ili o iseljenicima sa radnim stažom u zemlji.
Najniža penzija u Hrvatskoj je zakonom zagarantovana suma, koju radnik prima bez obzira na visinu zarade tokom radnog veka. Taj iznos trenutno iznosi 13,99 evra po godini staža i ažurira se dva puta godišnje.
Na primer, osoba sa 28 godina radnog staža – što je prosek u ovoj kategoriji - ne može imati penziju manju od 391 evro. Da se penzija obračunava isključivo na osnovu uplaćenih doprinosa, iznos bi bio znatno manji - oko 270 evra.
Među korisnicima najnižih penzija nalaze se i oko 40.000 poljoprivrednika i zanatlija, koji su većinu života proveli u nesigurnim i često neregulisanim uslovima rada.
Broj korisnika najnižih penzija raste iz godine u godinu. Glavni razlog je što u penziju sve češće odlaze tzv. tranzicioni gubitnici – ljudi koji su tokom 1990-ih i ranih 2000-ih bili prijavljeni na minimalac, dok su ostatak plate dobijali „na ruke“, bez uplaćenih doprinosa.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za penzijsko osiguranje, u periodu od januara do juna 2025. godine, čak 37% novih korisnika penzija bez međunarodnih ugovora završilo je u kategoriji najnižih penzija. Od ukupno 18.368 novih penzionera, njih 6823 primaju najniže penzije, dok je prosečna neto penzija za sve novoupenzionisane osobe iznosila 624,82 evra.
Glas javnosti/T02S