U standardnim uslovima, prihrana do i na početku berbe najčešće se sprovodi korišćenjem formulacije 113 ili 324, koja je dobro balansirana za ovu fazu razvoja. Ako su plodovi ukusni, čvrsti i dugotrajni nakon berbe, s tom formulacijom se može nastaviti sve do kraja sezone. Međutim, ukoliko se primeti pad u kvalitetu - manjak slatkoće, vodenkast plod, loša konzistencija, prihranu treba hitno korigovati, piše Agroklub.
Uzroci slabijeg kvaliteta jagoda često leže u disbalansu između azota i kalijuma, kao i u opštem deficitu hraniva. Ovo se može desiti usled nepovoljnih vremenskih prilika, naročito kada jaka kiša ili duži sušni periodi onemoguće pravilnu ishranu kroz sistem kap po kap.
U praksi se korekcija često sprovodi povećanjem doze đubriva kako bi se stvorile zalihe hraniva u zoni korena. Preporučena količina iznosi 4-6 grama po biljci nedeljno, odnosno oko 200 kg/ha sedmično, raspoređeno ravnomerno tokom navodnjavanja. Ako je stanje u zasadu blago narušeno, može se posegnuti i za formulacijom 316, kao blažom korektivnom merom.
Folijarna prihrana može pomoći u privremenom ubrzanju korekcije, ali ne može zameniti osnovnu prihranu putem korena. Biljkama jagode je za stvaranje slatkih, aromatičnih plodova potrebno mnogo kalijuma, a količina koja se može uneti folijarno je ograničena.
Kako dodatno poboljšati ukus i slatkoću:
Preporuke za organske proizvođače jagoda
Organska proizvodnja jagoda zahteva posebnu pažnju kada je reč o ishrani i poboljšanju kvaliteta plodova jer su mogućnosti korekcije ograničenije. Ipak, i u ovim uslovima moguće je postići visoku slatkoću i aromu uz pravilan pristup.
Temeljna ishrana treba da se bazira na dobro fermentisanom kompostu, a tokom vegetacije preporučuje se dodatak peletiranih organskih formulacija sa naglašenim sadržajem kalijuma.
Pomoći će i biljna tečna đubriva, jer su ekstrakti koprive, gaveza i pepela bogati kalijumom i mogu se koristiti kao dopuna kroz sistem kap po kap.
Mikroorganizmi i biostimulatori, preparati koji sadrže korisne gljivice (Trichoderma) i bakterije (Bacillus subtilis, Azotobacter) mogu pomoći u boljem iskorišćavanju hraniva i povećanju otpornosti biljke.
Dodavanjem zeolita i bio-ugljena u zonu korena poboljšava se kapacitet zemljišta za zadržavanje hraniva i vode, čime se indirektno utiče na bolju ishranu i slatkoću plodova.
Prirodni folijarni preparati, sprejevi na bazi morskih algi, huminskih i fulvinskih kiselina mogu se koristiti za povećanje šećera i ukupnog kvaliteta plodova.
Plastenička proizvodnja
Plastenička proizvodnja jagode omogućava ranu berbu i kontrolisane uslove, ali istovremeno zahteva strožu kontrolu ishrane, jer greške dolaze do izražaja mnogo brže nego na otvorenom.
Preporučuje se vođenje dnevnika ishrane s redovnim merenjem električne provodljivosti (EC) kako bi se izbeglo zaslanjivanje ili disbalans hraniva, te merenje pH vrednosti vode i supstrata.
Plastenički usevi često pate zbog loše dostupnosti hraniva u zatvorenim sistemima, pa se preporučuje korišćenje đubriva koja snižavaju pH (pHLow) i olakšavaju usvajanje mikroelemenata.
Umesto jedne veće doze, u plastenicima se preporučuju manje, ali češće prihrane (npr. svaki drugi dan u manjim koncentracijama), kako bi biljke imale stalno dostupan rezervoar hraniva.
Kontrolišite vlažnost vazduha i zemljišta, jer visoka vlažnost vazduha smanjuje transpiraciju, a time i unos hraniva. Nepravilno navodnjavanje može dovesti do "razvodnjenih" plodova. Pravilno provetravanje i kap po kap sistem sa vremenskim programatorima su od ključne važnosti.
Integracija svetla je poželjna (gde je moguće). Dodatno LED osvetljenje može stimulisati fotosintezu i pozitivno uticati na sintezu šećera u zimskom ili oblačnom periodu.
Bez obzira na sistem proizvodnje, ključna poruka ostaje ista - pratiti biljku, pratiti plod, reagovati na vreme. Tehnologija proizvodnje jagode stalno se usavršava, ali ne postoji zamena za iskustvo i pažljivo posmatranje.
U zaključku, jagoda najbolje "kaže" kako se oseća kroz ukus. Poljoprivreda nije šablon, osluškujte biljku, pratite plod, i reagujte na vreme.
Glas Javnosti/ B06S