Zakon neće štititi samo Svetu srpsku carsku lavru, već i naše kulturno nasleđe na celoj teritoriji Svete Gore, ističu u zadužbini Hilandara u Srbiji.
Podrška manastiru Hilandar će se ogledati kroz pomoć obnovi i rekonstrukciji delova manastira stradalih u požaru, kao i očuvanju svih drugih delova manastira Hilandara, uključujući nematerijalno kulturno nasleđe.
Usmerena je na očuvanje same ustanove, kao najstarije srpske ustanove, to podrazumeva brigu za njegov tekući život, ali iznad svega za zaštitu nepokretnog nasleđa, graditeljskog nasleđa, za zaštitu pokretnog nasleđa, a tu je i posebna podrška istraživačkim aktivnostima i prezentaciji nasleđa, blaga Hilandara, od njegove riznice, koja je svojevrsni muzej, do živog nasleđa manastira.
Hilandar sabira, on nije jedan prost manastir, govorimo o nečemu što bi se kod nas u Srbiji definisalo kao prostorna kulturno – istorijska celina, rekao je direktor zadužbine Hilandara u Srbiji Milivoj Ranđić komentarišući novi Zakon o Hilandaru.
Manastir Hilandar je pre 17 godina doživeo veliku nesreću u vidu katastrofalnog požara, koji je obuhvatio više od polovine kompleksa manastira u zidinama.
Srbija je do sada za obnovu Hilandara opredelila 1, 7 milijardi dinara od čega pojedinačno najviše u ovoj, 2021. godini, 360 miliona dinara.
Na redu je obnova preostala dva konaka Dohije i Igumenarije, jedina dva konaka koji još nisu sređeni. Dohija bi do kraja godine trebalo da bude pod krovom, na njoj će biti posla i sledeće godine, kada konačno počinju i radovi na Igumenariji, konaku iz koga se 2004. godine proširio požar. Izazov, pre svega statički, biće dva paraklisa sa kupolom. Istovremeno radiće se i na problemu jugozapadnog bedemskog zida, čija je nestabilnost bila i osnovni uzrok požara, zbog pucanja kanala dimnjaka.
(Glas javnosti)