U ovom dokumentu koji je izdao gradski Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove nalazi se lista obaveznih i preporučenih elemenata koje bi novi park trebalo da sadrži.
Lokacijski uslovi dobijeni su posle tri meseca odlučivanja, a kako je Forbes Srbija pisao, Beograd na vodi je u junu prvi put odbijen.
Kako se može videti iz dokumentacije, a posebno imajući u vidu da je ispod Svetonikolskog parka planirana garaža na dva nivoa, ovaj projekat predviđa velike radove.
Kada je reč o samom parku, investitor je obavezan da najviše 40% površine parka bude pod stazama, platoima i dečijim igralištem. Dečije igralište moraće da bude pozicionirano što dalje od okolnih saobraćajnica.
Ne preporučuje se izgradnja nadzemnih objekata tako da će park moći da sadrži javni toalet i eventualno info pult površine do četiri kvadrata.
Potrebno je da investitor obezbedi i javnu česmu u parku. Kada je reč o mobilijaru u parku (osvetljenje, klupe, žardinjere, korpe, putokazi, interaktivne table i dr.) „preporučuje se savremeni arhitektonski izraz, bez podražavanja istorijskih stilova i elemenata“.
S druge strane, nije obavezno, ali Beograd na vodi će moći da ogradi park metalnom ili živom ogradom koja ne sme biti viša od 1,2 metra.
Glavni ulaz biće orijentisan ka hotelu Bristol, ali će ulazi biti dostupni i u drugim delovima parka.
Ono što je obavezno jeste da spomenik „Krst sa Male pijace“ (ili „Krst sa Malog pijaca“) ostane na istom mestu. Investitor će morati da ga izmesti tokom izgradnje i čuva na bezbednom mestu, ali će morati da ga vrati na istu ili približnu poziciju (može da bude pomeren najviše pola metra u odnosu na sadašnju lokaciju). Sadržaji u parku moraće zato da se projektuju prema poziciji ovog kulturnog dobra. Ono što je takođe potrebno jeste da ovaj spomenik bude osvetljen dekorativnom rasvetom kako bi se na njega stavio akcenat.
Drveće u novom parku biće minimalne visine 3,5 metra od čega prve grane ne smeju biti niže od 2,5 metara. Data je i lista drveća i drugog bilja koje je preporučljivo posaditi, a zabranjene su invazivne i alergene vrste. Prеporučuje se i da se sačuvaju postojeća vredna stabla u parku.
Interesantno, pored javnih toaleta, Sekretarijat smatra da je u parku potrebno obezbediti i odgovarajući broj telefonskih govornica.
Ispod parka biće izgrađena dvoetažna garaža bruto površine od gotovo 18.000 kvadrata. Kako se može videti iz dokumenta, imaće minimalno 400 parking mesta (na jednom mestu se navodi ova formulacija, a na drugom 450 parking mesta od čega 23 za osobe sa posebnim potrebama). Obaveza investitora je da broj posađenih stabala ne bude manji od broja zatečenih stabala, a zemlja iznad garaže mora biti najmanje 1,5 metara kako bi mogla da se sadi visoka vegetacija.
Ulaz u garažu biće iz Karađorđeve ulice kao i iz saobraćajnice koja još nosi naziv SAO9. Ono što je obaveza investitora je da pre izgradnje garaže uradi rekonstrukciju Karađorđeve ulice (zbog izmeštanja pešačkog prelaza, jer je na tom mestu planiran jedan od dva ulaza), ali je to predmet drugog projekta. Takođe izgradnja garaže mora da bude usklađena i sa projektom izgradnje novog mosta, kao i tunela od Ekonomskog fakulteta do Dunavske ulice.
Kako je planirana garaža objekat velikih gabarita, Beograd na vodi očekuju i obimni radovi na izmeštanju postojeće infrastrukture ispod parka.
Izgradnja dvoetažne garaže ugrozila bi nekoliko vrsta instalacija te je obaveza investitora da ih pomeri iz parka kako bi mogao da dobije građevinsku dozvolu.
Za to je potrebno najpre da uradi pomenutu rekonstrukciju Karađorđeve ulice, ali i Ulice Hadži-Nikole Živkovića. Reč je o maloj ulici koja prolazi između parka i hotela Bristol.
Investitor mora da izmesti vodovodnu mrežu koja prolazi kroz park i izgradi novu.
Isto važi i za kanalizacionu mrežu koja će morati da bude izmeštena iz parka i napravljena nova.
Sa Elektrodistribucijom Srbije, investitor će morati da sklopi ugovor o izmeštanju trafostanice koja je potrebna za garažu.
Telekom Srbija i Beograd na vodi moraće putem ugovora da reše pitanje izmeštanja telekomunikacione kanalizacije. Ono što je ovde dodatni izazov jeste da kroz park prolaze značajni vodovi i ne sme da se ugroze odnosno da dođe do prekida saobraćaja.
I na kraju, Beograd na vodi moraće u saradnji sa Beogradskim elektranama da izmesti i toplovodnu infrastrukturu iz parka. Deo radova na ovom projektu je već počeo, može se videti iz rešenja.
U rešenju Sekretarijata navodi se da je park Bristol nastao na prelazu iz 19. u 20. vek. Zbog kulturnog dobra „Krst sa Male pijace“, ceo park uživa isti stepen zaštite. Međutim, prolazak kroz istorijat parka zapravo je uvod u obavezu da se izradi procena rizika na zagađenost neeksplodiranim ubojitim sredstvima.
Kako se navodi u dokumentu, tokom Prvog i Drugog svetskog rata, prostor železničke stanice i savskog priobalja (od Kalemegdana do Drinske ulice) bio je predmet intenzivnog i sistematskog zagađivanja različitim vrstama ubojitih sredstava, pre svega avionskim bombama velike mase i artiljerijskim granatama.
„Procena je da su samo saveznici, od aprila do septembra 1944. izbacili 2.739 tona bombi
od čega je 10% neeksplodiranih. Na potezu od savskog pristaništa do Starog železničkog mosta potopljeno je više brodova sa različitim vrstama naoružanja i ubojitih sredstava“, navodi se u rešenju. Propisi nalažu da se za bilo koju lokaciju koja se nalazi na prostoru obuhvaćenom Prostornim planom mora raditi ova procena rizika.
Glas javnosti /F04S