Hrkalović je u tužbi tvrdila da je u šest tekstova KRIK-a bez dokaza dovedena u vezu sa kriminalnim klanovima, te da su novinari objavili ove informacije sa ciljem da u javnosti stvore pogrešnu sliku o njoj zbog čega je navodno doživljavala neprijatnosti. Na sudu je otišla i korak dalje i u svom iskazu optužila KRIK da je pokušao da izvrši pritisak na sudije da je osude u postupku koji se protiv nje vodio pred Specijalnim sudom u Beogradu, pa da se čak i razbolela zbog ovih tekstova.
Novinari KRIK-a su na sudu objasnili da se deo tekstova zbog kojih je Hrkalović podnela tužbu odnosi na odranije poznate činjenice iz dva najveća slučaja organizovanog kriminala u zemlji – slučaja „Jovanjica” i postupka koji se tiče kriminalca Veljka Belivuka. Drugi deo tekstova, ispričali su, baziran je na optužnici koju je Tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo protiv Hrkalović zbog trgovine uticajem.
Sudija Višeg suda u Beogradu Dragana Stanojković odbacila je tužbu u decembru prošle godine, navodeći da su novinari postupali sa dužnom pažnjom, da nisu prekršili pretpostavku nevinosti niti Hrkalović povredili čast i ugled.
„Tekstovi nisu primarno usmereni na tužilju (Hrkalović) koja se u istima pominje samo u širem kontekstu, gde su tuženi ukazali na povezanost državnih funkcionera sa kriminalnim grupama, a tužilja je u vreme objavljivanja navedenih tekstova bila državni sekretar MUP-a, pa javnost ima interes i treba da bude upoznata o navedenom“, ocenila je sudija Stanojković.
„Sud je imao u vidu da se radi o licu koja je bila državni funkcioner na visokoj funkciji, pa je dužna da pokaže veći stepen tolerancije prema informacijama i kritikama koje se na nju odnose, u odnosu na pojedince čiji rad nije javan niti izložen javnom mnjenju, kao i da pokaže veći stepen tolerancije na zainteresovanost javnosti da bude informisana o njenom delovanju.”
Sudija se u presudi osvrnula i na to da su tekstove pisali istraživački novinari.
„Treba imati u vidu da je ovde reč o istraživačkom novinarstvu, cilj tekstova nije bio osmišljen da proizvede negativne posledice po tužilju, (…) da su novinari imali legitiman cilj, a pitanje je od javnog interesa“, piše u presudi.
Ovu presudu potvrdio je krajem marta Apelacioni sud u Beogradu koji je zaključio da novinari KRIK-a „nisu povredili dužnost novinarske pažnje u izveštavanju i da su predmetne informacije proverili sa dužnom pažnjom“.
Tužba Hrkalović jedna je od brojnih SLAPP tužbi koje su podnete protiv novinara KRIK-a u prethodnih nekoliko godina. Ove tužbe podneli su moćni ljudi iz vrha vlasti ili njima bliske osobe koji tako pokušavaju da zaustave novinare da istražuju njihove sumnjive poslove.