Njihov post prenosimo u celosti:
"Obnavljanje gradiva iz prvog srpskog ustava!
Dok studenti iz svih pravaca marširaju ka Kragujevcu, red je malo da otvorimo istorijske knjige i podsetimo se Sretenjskog ustava. Sretenjski ustav je prvi ustav Kneževine Srbije, donet 15. februara 1835. godine u Kragujevcu, za vreme vladavine kneza Miloša Obrenovića. Njegov tvorac bio je Dimitrije Davidović. Ustav je nazvan po pravoslavnom prazniku Sretenje Gospodnje.
Ovaj ustav predstavljao je izuzetno napredan dokument za svoje vreme, jer je prvi put definisao osnovna prava i slobode građana, načela podele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, i ograničio vlast kneza. Predviđao je i formiranje narodne skupštine, što je bio značajan korak ka demokratskom uređenju države.
Navešćemo neke članove Ustava:
Glava 7: Vlast sudejska
80) Sudija ne zavisi u izricanju svoje presude ni ot koga u Serbiji, do od zakonika Srbskog; nikakva, ni veća ni manja, vlast u Serbiji ne ima prava, otvratiti ga od toga, il i zapovediti mu, da drugčije sudi, nego što mu zakoni predpisuju. Tomu treba i da se zakune pri naimenovaniju.
Glava 10: O finansiji
104) Finansija ne može bacati naroda Srbskog u dug. Ako li bi kada i to nužno bilo, a ono da predloži i dokaže Knjazu, državnomu Sovjetu i narodnoj Skupštini, da je to neobhodimo nužno, i da ište ot nji odobrenije.
Обнављање градива из првог српског устава!
— EKOF Blokade (@ekof_blokade) February 14, 2025
Док студенти из свих праваца марширају ка Крагујевцу, ред је мало да отворимо историјске књиге и подсетимо се Сретењског устава.
Сретењски устав је први устав Кнежевине Србије, донет 15. фебруара 1835. године у Крагујевцу, за време…
Glava 11: Obštenarodna prava Srbina.
111) Svaki Srbin i bez svake razlike jednak je pred zakonima Srbskim, kako u obrani, tako i u kazni na svim sudovima ot najmanjeg do najvećeg.
112) Niko u Serbiji ne može se ni goniti ni zatvoriti, razvje po propisu zakona, i ot zakone i prirodne vlasti.
116) Svakomu građaninu Srbskomu otvoren je put k svim činovima u Serbiji, kako se samo nađe, daje sposoban i dostojan k njima. Pri jednakoj sposobnosti predpostavljase Srbin stranomu.
117) Svaki Srbin ima pravo birati način življenja svog po svojoj volji, samo koji nije na obštenarodnu štetu.
118) Kako rob stupi na Srbsku zemlju, ot onoga časa postaje slobodnim, ili ga ko doveo u Serbiju, ili sam u nju pobegao. Srbinu slobodno je roba kupiti, no ne prodati.
Težnja srpskog naroda ka slobodi duboko je ukorenjena u našoj istoriji i kulturi.
Danas, kada smo svedoci protesta, jasno je da borba za slobodu i pravdu nikada ne prestaje. Ona se samo prenosi s generacije na generaciju, podsećajući nas na to da se prava i dostojanstvo ne poklanjaju – za njih se treba izboriti!
Zato, Sretnimo se na Sretenje! Svi putevi 15.02. vode u Kragujevac!"
Glas javnosti