Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da će granica prisustva aflatoksina morati da se smanji sa 0,05 mikrograma po kilogramu.
Na poslednjem zasedanju Odboru za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu on je rekao da se poljoprivredni proizvodi ne mogu izvoziti u Evropu ako ga stočna hrana sadrži i da se ta gljivica, koja ga proizvodi, može suzbiti zaprašivanjem iz dronova, prenela je Beta.
Ovaj problem već dugo je prisutan, a s njim se, kako objašnjavaju stručnjaci, bore i druge države u regionu.
U zapadnoevropske zemlje, posebno iz država regiona, a to podrazumeva Hrvatsku, Bosnu, Srbiju, Rumuniju, Bugarsku i Mađarsku, već dugo ne može da se izvozi kukuruz bez dokaza o testiranju na sadržaj aflatoksina.
– To je postala standardna procedura za sve ove države – izjavio je nedavno za „Politiku” dr Goran Bekavac iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu. Govoreći o aktuelnoj setvi kukuruza, optimalnim rokovima i stanju na domaćim njivama kao i planiranim zasadima te kulture u ovoj sezoni, on je potvrdio da je aflatoksin „ jednostavno prisutan” jer je naš region takav da je sve topliji i suvlji, a sve to odgovara gljivi aspergilus čiji je produkt aflatoksin.
– Nažalost, mi ćemo sa time morati da se nosimo. Moramo vrlo precizno da biramo sortiment, hibride koje sejemo, radimo bezbrojne analize, jer je prosto tako kako jeste – kaže on.
Bekavac napominje da situacija u prošloj godini nije bila sjajna, zato što smo imali upravo takvu toplu i suvu godinu koja pogoduje aspergilusu. Zbog toga su svi izvozni aranžmani bili pod ozbiljnom lupom u smislu zdravstvene bezbednosti takvog zrna. Aflatoksin je, kaže, jako opasan i jedna od verovatno najopasnijih kancerogenih materija koja se može naći u prirodi. Tako da nije bez razloga što se rade stroge analize, posebno na aflatoksin B1 koji je najštetniji za zdravlje.
Na pitanje gde završavaju žitarice, odnosno kukuruz sa višim sadržajem aflatoksina od dozvoljenog, Bekavac kaže da kukuruz generalno može da se upotrebi za mnoštvo stvari.
– Širok je spektar njegove upotrebe, ne primenjuje se samo za stočnu hranu. Kukuruz koji ima viši sadržaj aflatoksina ide u industrijsku preradu, pre svega za proizvodnju etanola. Zrno koje je namenjeno za ishranu životinja ili preradu u konditorskoj i drugoj prehrambenoj industriji se strogo kontroliše. Tu su testiranja sadržaja aflatoksina apsolutno obavezna i rigorozna – kaže dr Goran Bekavac.
Glas Javnosti/ P02S