Redovno zasedanje Svetog arhijerejskog sabora Srpske Pravoslavne Crkve završeno je u subotu, a SPC se danas oglasila saopštenjem.
Kako se navodi, ovogodišnje zasedanje proteklo je u atmosferi dva velika jubileja – 1.700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji i 850 godina od rođenja Svetog Save, prvog srpskog arhiepiskopa i prosvetitelja.
Komisija je pripremila nekoliko predloga za proglašenje svetih i to za sledeće ličnosti: Nikodim (Milaš), episkop dalmatinski, sa datumom praznovanja 4. oktobra/21. septembra; Ispovednik vere protosinđel Kiril (Cvjetković), ispovednik bezdinski i dalmatinsko-bokeljski, sa datumom praznovanja 12. oktobra/29. septembra; sveštenik Mihailo Barbić, paroh krtoljski, sa datumom praznovanja 22/9. januara; sveštenik Ilija Rodić, sa datumom praznovanja 9. maja/26. aprila; prepodobnomučenik Jovan Stjenički, sa datumom praznovanja 10. avgusta/28. jula svake godine; sveta i blažena Ana, majka svetog Vasilija Ostroškog, sa datumom praznovanja 13. maja/30. aprila; mučenici reškovački postradali od Turaka 1688. godine, sa datumom praznovanja 4. maja/21. aprila; prepodobnomučenici i mučenici rmanjski, sa datumom praznovanja 10. septembra/28. avgusta, i mučenici garavički i bihaćko-petrovački, sa datumom praznovanja 27/14. jula svake godine.
Ustanovljen je zajednički, jedinstveni spomen Sabora Svetih Otaca koji učiše i koji se učiše reči Božjoj i molitvi na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Beogradu - 6. februar/24. januar, kada će se oni proslavljati zajedno nezavisno od njihovih pojedinačnih spomena. Isto tako ustanovljen je i datum praznovanja Obretenja moštiju prepodobnog Jakova Tumanskog koje će se obeležavati 21/8. oktobra svake godine.
Posebna je pažnja posvećena položaju i problemima Crkve, kako u Srbiji i Republici Srpskoj, tako i u susednim državama i u dijaspori. Kao i ranijih godina posebna pažnja je posvećena izveštaju o stanju u našoj južnoj pokrajni – Kosovu i Metohiji. Nadovezujući se na ovu temu, a potvrđujući neraskidivu vezu sa izvorištem našeg duhovnog i nacionalnog identiteta, oličenu u ličnostima naših svetih vladara, Sabor je ustanovio i jedno novo odlikovanje – orden Svetog kneza Lazara – koje će se dodeljivati članovima Crkve za opšte zasluge.
Pažnja je usmerena i na unapređenje organizacije Crkve u rasejanju, a kako se navodi, naročito u dijaspori, kao i o završetku pravnih i crkveno-pravnih procesa u Sjedinjenim Američkim Državama i u Velikoj Britaniji. Na isti način Sabor je konstatovao neophodnost da se nastavi proces crkveno-pravnog ujednačavanja i u pravnim sistemima drugih država širom dijaspore u kojima naša Crkva ima svoju jurisdikciju.
Sabor je takođe analizirao trenutno stanje i probleme crkvene prosvete i doneo odluku o uvođenju sistema četvorogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja u srpskim pravoslavnim bogoslovijama koje će sa primenom započeti već od 1. septembra školske 2025/26. godine.
Izmenjen Ustav SPC?
Sabor je poklonio pažnju i pitanju izmena i dopuna 14. i 15. člana Ustava Srpske Pravoslavne Crkve koji se tiču naziva eparhija i titulature episkopa.
Zanimljivo da se u saopštenju ne navodi da li je Ustav promenjen ili je samo o tome raspravljano, kao i na koji je način eventualno izmenjen, odnosno ko je dobio nove titule, iako su prethodno crnogorski mediji naveli da će dosadašnji episkop budimljansko-nikšićki Metodije poneti titulu mitropolita, što je do sada pripadalo samo čelniku Mitropolije crnogorsko-primorske Joanikiju.
U saopštenju se ponovo podsećaju relevantne međunarodne institucije na stradanje pravoslavnih hrišćana u Ukrajini, Siriji, Palestini i kod nas, na Kosovu i Metohiji, apelujući pritom na sve koji imaju moć da spreče dalja krvoprolića, mržnju, netrpeljivost, nepravdu i bezakonje.
Tokom Sabora održana je i sednica Centralnog tela za dovršenje Spomen-hrama Svetog Save na Vračaru, kojom prilikom je primljen izveštaj ovog tela o svim dosadašnjim radovima izvršenim prilozima pobožnog naroda i uz pomoć države, kao i o preostalim radovima neophodnim da se izvedu u godini pred nama.
Kako se navodi u saopštenju, u Svetom Sinodu mandat je prestao mitropolitu braničevskom Ignjatiju i arhiepiskopu gornjokarlovačkom Gerasimu, čime će oni postati članovi zamenici u narednom periodu.
Kao članovi Sinoda u dosadašnjem mandatu ostaju mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije i mitropolit raško-prizrenski Teodosije, a za nove članove u predstojećem dvogodišnjem mandatu izabrani su mitropolit bački Irinej i episkop budimljansko-nikšićki Metodije.
Glas javnosti R02S