Glamočić je, na konferenciji "Šume Srbije - održivost, očuvanje i razvoj ruralnih područja", na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu istakao i značaj šuma za ruralna područja i ukazao na suočavanje sa velikim klimatskim promenama.
Kako je naveo, šume dobijaju sve više na značaju, ne samo kao ogrevno drvo, već i za rekreaciju, za mikro i makroklimu.
"Ono što je važno reći je da pošumljenost Srbije nikada nije bila veća u poslednja dva veka, ona iznosi 39 posto. Komparacije radi, pred Drugi svetski rat je bilo 17 odsto", kazao je Glamočić.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je dodao i da Srbija napreduje na skali zdrave okoline, ali i da bi oni koji žele da obrađuju zemlju želeli da ima što manje šuma zbog intenzivne proizvodnje.
"Sa stanovišta optimalnosti, blizu smo optimuma što se tiče pošumljenosti u Srbiji. Naravno, ona nije ista na severu i na jugu zemlje", kazao je Glamočić.
Ministar je objasnio i da resorno ministarstvo, zajedno sa Pokrajinskim sekretarijatom, intenzivno radi na vetrozaštitnim pojasevima, pogotovo u Vojvodini.
Direktor Uprave za šumu u ministarstvu Saša Stamatović predstavio je, kako je rekao, unapređenje i inovativne stvari koje se koriste u gazdovanju šumama u Srbiji.
"Ta tema se tiče implementacije prirodi bliskog gazdovanja, čime se unapređuje stanje naših šuma da budu otpornije na klimatske promene", rekao je Stamatović.
Prema njegovim rečima, druga tema o kojoj je bilo reči na konferenciji je evropska direktiva o drvetu i njegovim primenama, a predstavljeni su i akti koji bi uskoro trebalo da stupe na snagu.
Glas javnosti/ U01S