Naime, posle odbijanja zahteva velikog broja građana da se ne gradi zgrada velikih dimenzija jer su blokovi prenaseljeni, i broj zelenih površina već mali, Кomisija za planove Skupštine grada Beograda je odgovorila da je desetospratnica predviđena Planom generalne regulacije Beograda iz 2016.
Prema istom tom planu predviđene su desetospratnice uz ulicu Jurija Gagarina sa 15 odsto zelenih površina.
Zanimljivo je i što je 2017. godine Građevinska direkcija Srbije raspisala tender za pribavljanje bankarske garancije kao sredstva obezbeđenja za isplatu dela kupoprodajne cene građevinskog zemljišta u Bloku 63, koje je GDS nedavno kupila od Grada Beograda za 800 miliona dinara. Od tog iznosa GDS je 80 miliona platila odmah, dok je za isplatu preostalih 720 miliona dinara na 12 mesečnih rata za ovu lokaciju na Novom Beogradu, površine 8.328 m2, traži bankarsku garanciju sa trajanjem od 15 meseci.
Inače, prema podacima sajta Gde investirati, GDS je zemljište kupila za skoro 300 miliona dinara više u odnosu na početnu cenu od oko 513 miliona dinara.
-Lokacija se nalazi na uglu Jurija Gagarina i Nehruove, u zoni mešovitih gradskih centara, koji podrazumevaju kombinaciju komercijalnih sadržaja sa stanovanjem. Ukupno dozvoljena bruto razvijena građevinska površina objekata na parceli je 41.640 kvadrata i moguće je graditi objekat visine od osam spratova plus povučen sprat, napisano je u tekstu, što znači da je u međuvremenu apetit za gradnjom porastao za još jedan, dva sprata...
Sa sajta novazgrada. rs, koji se bavi novogradnjom u Beogradu saznali smo detaljnije podatke.
Stambeno - poslovni kompleks 'PETICA' gradi se u novobeogradskom Bloku 63, na uglu ulica Jurija Gagarina i Nehruove. Kompleks se prostire na parceli površine 80 ari, a ima ukupno 60.000 m2 stambeno-poslovnog prostora. U kompleksu su predviđena dva objekta, stambeno-poslovni i poslovni objekat, koji su projektovani u jedinstvenoj formi izlomljenog broja '5'. Između objekata se nalaze dva pešačka, ozelenjena platoa.
U kompleksu će biti 308 stanova različite strukture, od dvosobnih do četvorosobnih, kvadrature od 45m2 do 120 m2. Najzastupljeniji su trosobni stanovi. Objekti će imati tri podzemne etaže, prizemlje, devet spratova i povučeni sprat. Na povučenom spratu projektovani su atraktivni penthaus stanovi većih kvadratura, od 100-240 m2. Ovi stanovi imaju visinu plafona do 340 cm, dobro su osvetljeni, a zahvaljujući staklenoj fasadi imaju panoramski pogled. Ovi penthausi poseduju prostrane terase i žardinjere za male krovne bašte, koje dodatno oplemenjuju prostor. Oprema u stanovima je visoke klase, što ovaj objekat svrstava u kategoriju luksuznih.
U kompleksu će biti 112 poslovnih apartmana i 18 lokala u prizemlju objekata. U podzemnoj etaži je garaža u tri nivoa sa 500 garažnih mesta. Na platou između objekata planirane su pešačke staze, zelene površine i dečije igralište. završetak je planiran za proleće 2022. godine
-Ovo je jedna izgubljena bitka, koja ne treba da nas obeshrabri, već da bude nauk za dalju borbu. Izgubljena je lepa poljana u bloku 63 preko puta pijace u bloku 44, ovakvih poljana više nema. Na ovim poljanama nije bila predviđena gradnja po urbanističkom planu. Savski blokovi su gusto naseljeni i zato su imali poljane da taj silni narod dobije kiseonika i ima gde da protegne noge, da se deca istrče, a i kućni ljubimci zajedno sa decom. Toga više nema. Brojni stanari su izgubili lep pogled, sunce im je oduzeto, strujanje vetrova koje rešava i problem zagađenja je narušeno. Jednom rečju kvalitet života brojnih građana i generacija je narušen da bi investitor i šačica oko njega zaradili velike pare, objašnjavaju iz Fejsbuk grupe Zeleni Beograd koji predlaže i rešenje.
-Kakav smo nauk dobili iz ove priče? Nije lako, gotovo nemoguće je da se izborimo za svaku zelenu površinu ponaosob. Takva borba je sigurno potrebna ali je iscrpljujuća. Moramo se izboriti za zakon koji će sprečiti otimanje zelenih površina u Beogradu i u drugim gradovima, kojih već sada ima premalo. Taj zakon mora uvesti visoke novčane i zatvorske kazne za one koji ga krše, kako za investitore tako i za državne službenike. Još jedan efektan način borbe u surovom kapitalizmu su i takozvane "class action", gde grupa oštećenih tuži investitora i traži nadoknadu. Imamo niz slučajeva gde su interesi građana sasvim očigledno oštećeni. Sudstvo jeste korumpirano, ali kroz ovakve sudske procese se može i sistem korigovati jer se skupljaju nepobitni dokazi o korupciji sudija i tužioca koji ne štite javni interes, a koji se mogu iskoristiti kada se steknu uslovi. U surovom kapitalizmu ovakvi sudski procesi su najbolja i verovatno jedina korekcija sistema, koja disciplinuje bahate kapitaliste, zaključuje Zeleni Beograd
(Glas Javnosti)