Uzrok je, verovatno, prošlogodišnja suša i nedostatak polena zbog čega su loše hranjene tokom perioda odgajanja "zimskih" pčela, rekao je predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović.
On je za Betu rekao da se prikupljaju podaci o uginućima u celoj Srbiji, ali da se za sada zna da je u nekim opštinama uginulo i 90 odsto pčelinjih društava, a jedno čini od 20.000 do 50.000 pčela i nekoliko hiljada trutova.
"Jednom pčelaru je, na primer, od 365 košnica ostalo samo nekoliko sa živim pčelama, dok je u Apatinu uginuće manje, oko 15 odsto", rekao je Živadinović.
Dodao je da se pretpostavlja da je osnovni uzrok uginuća nedostatak polena jer su manja u dolinama reka gde je bilo vlage i cvetovi su ipak dali izvesne količine polena.
U uslovima izuzetno visokih temperatura i manjka vlage pčele su, prema njegovim rečima, bile slabo hranjene, zbog čega im opada imunitet i tada lakše podležu virusnim bolestima. Postoji, kako je istakao, preko 20 vrsta virusa, a u svakoj košnici ih ima bar dve-tri vrste.
Još jedan argument da je, kako je ocenio, uzrok smrti slaba ishranjenost je to što su neki pčelari potpuno suzbili varou kao parazita, koji je takođe veoma smrtonosan, a uz to i prenosi viruse, ali su i u tim košnicama pčele takođe stradale.
Naveo je da ima i obrnutih slučajeva što potvrđuje da je loša ishrana opšti faktor, a da virusi ili varoa samo budu Damoklov mač koji "odnese" pčelinje društvo.
Slična situacija je, kako je naveo, i u Mađarskoj, a u SAD je do sada stradalo 62 odsto društava.
"
U Americi problem uginuća pčela traje još od 2006. godine, i od tada svake godine ugine najmanje 30 odsto društava, pa je uloženo više desetina miliona dolara u ispitivanja, ali uzrok nije otkriven", kaže on.
Živadinović je objasnio da letnje pčele žive svega nekoliko nedelja, a u avgustu i septembru kada se odgajaju "zimske" pčele koje žive nekoliko meseci trebalo ih je seliti na područja gde ima više polena ili ih dohraniti zamenama polena, čime bi stekle i veći imunitet prema bolestima.
Zbog uginuća pčela štetu će, kako je rekao, imati i poljoprivreda jer će se smanjiti oprašivanje pod uslovom da pčelari u Srbiji ne obnove društva, a prema dosadašnjim najavama to neće ni učiniti jer se proizvodnja meda ne isplati zbog uvoza falsifikovanog meda čija je cena od dva do pet puta niža od proizvođačke cene meda u Srbiji.
Procena je, prema njegovim rečima, da proizvodnja jedne trećine hrane na planeti zavisi od oprašivanja pčela.
Glas javnosti /B03S