Procenjuje se da će država za otkup tog zemljišta, površine od oko 10.000 kvadrata, morati da izdvoji više od pet miliona evra, iako je sredinom prošle godine osam puta veću površinu na toj lokaciji, kao zajedničku imovinu firme u stečaju, mogla da plati 5,9 miliona evra.
"To je skoro završeno", rekao je u kratkom razgovoru Željko Drčelić, suvlasnik firme Vrenje, koja je u junu prošle godine na javnom nadmetanju kao jedini ponuđač kupila 18 objekata u vlasništvu Prve srpske fabrike šećera "Dimitrije Tucović", u stečaju.
Javnost je bila zabrinuta jer se među objektima koji su bili prodati nalazila i Ustanova kulture KPGT, koja je kao kulturno dobro pod zaštitom države.
Ipak, pravi mamac za kupovinu kompleksa Stara šećerana bilo je pravo korišćenja nad oko 8,4 hektara atraktivnog zemljišta, na kojem su se u trenutku prodaje nalazili i objekti koje je Vrenje ranije kupilo. Novi vlasnik je mogao da računa na to da će pravo korišćenja lako i besplatno pretvoriti u pravo svojine, zahvaljujući izmenama Zakona o konverziji, koje su nešto ranije usvojene.
Iako je država u slučaju Stare šećerane imala pravo preče kupovine i rok od mesec dana nakon javnog nadmetanja da o tome odluči, nije ga iskoristila. To je donekle bilo iznenađenje, jer je prema tada važećim planovima bilo predviđeno da se na taj kompleks proširi Beograd na vodi.
Međutim, novi vlasnik postala je kompanija Vrenje, koja je Staru šećeranu platila 690 miliona dinara ili 5,9 miliona evra.
Početkom jula prošle godine, dakle i pre nego što je država i formalno odustala od kupovine Stare šećerane, Vrenje je podnelo zahtev za konverziju zemljišta iz prava korišćenja u pravo svojine, da bi svega mesec dana kasnije na tada jedinstvenu parcelu bila stavljena napomena da je primljen zahtev koji se odnosi na "realizaciju projekata linijskih infrastrukturnih objekata od značaja za Republiku Srbiju".
Nakon što je obelodanjeno da je Stara šećerana izbačena iz plana daljeg širenja Beograda na vodi, moglo se pretpostaviti da će preko njenih parcela ići beogradski metro i da će država od firme Drčelića morati da otkupljuje zemljište.
To je praktično potvrđeno u novembru prošle godine, kada je Grad Beograd usvojio Akcioni plan raseljavanja za prvu fazu prve linije Beogradskog metroa.
Iz Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju u odgovorima na pitanja Radara navode da su za tri katastarske parcele na kojima je upisano pravo korišćenja, između ostalih i firme Vrenje, podneti predlozi za eksproprijaciju.
"Pred nadležnim organom opštinske uprave postupak je u toku, a rešenja o eksproprijaciji nisu još uvek doneta", rečeno je u Direkciji.
Glas javnosti /B03S