Stručnjaci upozoravaju da su mladi, posebno u starosnoj grupi od 15 do 30 godina, najugroženiji, a lako dostupne i jeftine droge sve češće vode do ozbiljnih psihičkih i fizičkih posledica.
Uhapšen je muškarac na Zvezdari, a u njegovom stanu pronađeno je pe kilograma amfetamina. U stanu dve osobe pronađeno je oko 11 kilograma tableta MDMA, oko pet litara amfetaminskog ulja, 4,5 kilograma amfetamina i 100 grama psihoaktivnih pečuraka. Na graničnom prelazu Preševo carinski službenici su zaplenili više od 42 kilograma sintetičke droge skrivene u rezervoaru jednog kamiona.
Ovo su samo neki od primera koji pokazuju koliko je u Srbiji zastupljena prodaja, ali i kupovina, sintetičkih droga.
Sintetičke droge su psihoaktivne supstance koje se, navode iz klinike Dr Vorobjev, u potpunosti hemijskim putem proizvode u laboratorijskim uslovima, što znači da ne potiču iz biljaka već iz kombinacije hemikalija i često nam je nepoznat tačan njihov sastav. One mogu imitirati dejstva kanabisa, kokaina, heroina, ali i stvoriti sasvim nove efekte.
"Srbija postala značajan proizvođač sintetičkih droga"
Sintetičke droge definisane su Zakonom o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama, a potom i Jedinstvenom konvencijom o opojnim drogama, Konvencijom o psihotropnim supstancama i Pravilnikom o utvrđivanju spiska psihoaktivnih kontrolisanih supstanci iz 2024. godine - gde se može pronaći koje se supstance npr. koriste za proizvodnju sintetičkih droga.
Prodekanka za nastavu na Fakultetu bezbednosti Aleksandra Ilić objašnjava za portal N1 da svaka nova supstanca kad se pojavi - ne otkrije se odmah, već nakon nekog vremena. Prema njenim rečima, potrebno je da se izvrši provera u referentnim laboratorijama kako bi nakon toga, ukoliko ispunjava uslove propisane u zakonu, došla na listu supstanci. Ističe da su oni koji čine zabranjene stvari - korak ispred.
Ipak, ako neko bude uhapšen zbog posedovanja ili konzumiranja sintetičke droge koja u tom trenutku nije podvedena pod zabranjene supstance - “od postupka nema ništa”, dodaje Ilić.
Srbija je postala, ističe ona, značajan proizvođač sintetičkih droga.
“Proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga pa i sintetičkih je najčešće internacionalnog karaktera, podrazumeva povezanost kriminalnih grupa odnosno delovanje neke transnacionalne kriminalne organizacije preko svojih ogranaka u određenim državama. Srbija je postala značajan proizvođač sintetičkih droga, sve više laboratorija niče na različitim lokacijama kako za lokalne ali i za internacionalne potrebe, prevashodno ka zapadnoj Evropi se usmeravaju proizvodi”, ističe sagovornica N1.
Kanali distribucije su različiti, ističe Ilić. Svakako internetski prostor je nazaobilazan, sve više se nude različiti proizvodi pod različitim nazivima iza kojih se kriju određene forme sintetičkih droga ali ne treba zanemariti tzv. ulično širenje takvih droga na mestima na kojima se okupljaju mladi u većoj meri, korišćenje prilike za to, prevashodno imajući u vidu neotpornost mladih u određenim okolnostima, dodaje.
Portal N1 se obratio i Ministarstvu unutrašnjih poslova sa pitanjima “koliko je laboratorija za proizvodnju sintetičkih droga otkriveno od 2020. godine i u kojim gradovima je njihovo najveće leglo”, “koje vrste droga se najčešće zapljenjuju”, “da li su evidentirane prodaje preko interneta i na koji način” - ali na postavljena pitanja do objavljivanja teksta nismo dobili odgovor.
Najveća konzumacija među mladima - zbog provoda ili intenzivnih emocija
Broj ljudi koji konzumiraju sintetičke droge ubrzano raste, a kako kaže za N1 specijalista psihijatrije na Institutu za mentalno zdravlje dr Doris Elena Herrera - naročito među mladima i adolescentima zbog “želje za provodom”, pokušajem da iskuse intenzivne emocije ili da zaborave one koje ih muče.
“Razlog ovom zabrinjavajućem porastu je laka dostupnost i dostupna cena, ekspanzija internetske prodaje i dostave putem lažnih imena proizvoda, kao i imperativ za pojačanim hedonizmom, kao sastavnim delom noćnih izlazaka, muzičkih festivala ili nekih drugih manifestacija. Sve više se pojedinci odlučuju za zloupotrebu ovakvih supstanci da bi na taj način ublažili nesanicu, anksioznost, depresiju, ali kao i vrsta pomagajućeg sredstva za učenje i bolju koncentraciju”, objašnjava ona za N1.
Starosna grupa kod koje je najalarmantniji porast upotrebe su adolescenti i mladi odrasli - od 15 do 30 godina. Da se konzumiranje povećava potvrđuje i diplomirani psiholog i porodični psihoterapeut pod supervizijom na şpecijalnoj bolnici za lečenje bolesti zavisnosti VIP Dr Vorobjev Sandra Božić.
“Iskustveno primećuje se da udeo pacijenata koji imaju primaran problem sa sintetičkim drogama raste, naročito među mlađima. Sve više je zastupljeno korišćenje više droga… Najčešće su to mladi od 15 do 25 godina”, navodi Božić, govoreći o primerima sa kojima se susreće na klinici Dr Vorobjev.
Herra ističe da su mladi posebno ranjivi na upotrebu psihoaktivnih supstanci zbog nezrelog razvoja mozga, impulsivnosti, traženja identiteta i potrebe za pripadanjem, kao i pritisaka iz okoline i dostupnosti droga putem društvenih mreža. Kod starijih osoba češće se javljaju zavisnosti od alkohola, benzodiazepina i opioida, ali rizik postoji u svim starosnim grupama zbog sve veće dostupnosti supstanci.
Podaci sa VMA
Ne postoje jedinstveni podaci o tome koliko ljudi na godišnjem nivou pati od zavisnosti od sintetičkih droga, ali je Nacionalni centar za kontrolu trovanja VMA saopštio da na godišnjem nivou zbrine i do 450 pacijenata sa efektima PAS.
Amfetamin preovladava, pacijenti imaju osećaj “da ih neko proganja”
U Institutu za mentalno zdravlje, kako navode za portal N1, najveći broj pacijenata se javlja zbog konzumiranja amfetamina - uglavnom muškarci, ali je u porastu i broj žena koje traže pomoć. Osim zavisnosti, pacijentima se zbog konzumiranja amfetamina javljaju i drugi problemi - anksioznost, nezadovoljstvo, depresija, gubitak energije, agresija, halucinacije i “sumanute ideje” kao npr. da ih nepoznata osoba proganja.
Iz Dr Vorobjev klinike navode da se u Srbiji najviše konzumiraju i metamfetamini, LSD sa halucinogenim dejstvom i MDMA, sintetički kanabinoidi (spajs), sintetički katinoni („soli za kupanje“), sintetički opioidi (kao što je fentanil). Svima je zajedničko da su lako dostupni, jeftini i izrazito opasni.
Prodekanka za nastavu na Fakultetu bezbednosti zaključuje da je važno raditi na prevenciji i edukaciji pre svega mladih - ni najbolji zakon ne može da reši ono što može širenje svesti preko medija, škola i porodičnog okruženja.
Glas javnosti/N01S