Nedelju dana pre nego što će Džared Kušner, zet predsednika SAD Donalda Trampa odustati od izgradnje na mestu gde je Generalštab, država se maksimalno potrudila da ispuni obaveze koje je preuzela u vezi atratktivne lokacije u centru Beograda i da je oslobodi svih tereta upisanih u katastar.
U bazi RGZ-a, 9. decembra upisane su još dve zabeležbe na prostoru ovog kompleksa, što je još jedna promena u poslednjih nekoliko nedelja, objavio je Forbs Srbija, podsećajući da su dve zabeležbe upisane i pred kraj novembra, a odnosile su se na zgradu Starog generalštaba u Ulici kneza Miloša.
Iz najnovijih podataka se može videti da je reč je o dve nove zabeležbe, obe su upisane ne na objektima u Kneza Miloša već na zemljištu. Odnosno na obe parcele koje čine kompleks. Njima se konstatuje da je pokrenut postupak za brisanje neke od prethodnih zabeležbi.
To je i logično imajući u vidu da se država obavezala, sada već bivšem strateškom partneru, da će osloboditi dve parcele na kojima su Generalštab i zgrada Ministarstva odbrane svih tereta.
Međutim, situaciju sada menja odluka Amerikanaca da napuste zajednički poduhvat. Jer, sve dosadašnje odluke o ukidanju zaštite i brisanju tereta sa dve parcele i objekata donete su u cilju zadovoljenja potreba ugovora.
Sada kada ga verovatno više nema, postavlja se pitanje da li bi postupke brisanja trebalo nastaviti.
Iz ugla vlasti, izvesno je da bi posao valjalo završiti. Naime, to bi ovu lokaciju učinilo još atraktivnijom za nekog novog partnera jer bi jedna prepreka bila unapred uklonjena.
Ipak, za vlast ostaje problem odbijanje zaposlenih u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika da obrišu zaštitu iz svoje baze.
S druge strane, podsećaju u Forbsu, iz pravnog ugla, za uvođenje novog partnera u posao, mnogo je važnije da svi tereti na parceli i objektima budu obrisani pre svega iz katastra.
U reakcijama javnosti na odluku Kušnera da napusti posao, kao potencijalni naslednici već su viđeni investitori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Odnosno Mohamed Alabar koji je figurirao kao partner Kušneru u ovom poduhvatu.
To bi bilo logično imajući u vidu da je projekat Generalštaba po svojoj strukturi vrlo sličan modelu primenjenom u Beogradu na vodi.
S druge strane, trebalo bi imati u vidu da je ovaj kompleks već jednom bio ponuđen arapskoj zemlji. I da su oni odlučili da ne iskoriste priliku. Takođe, UAE su važan politički partner odnosno saveznik SAD-a. Zato bi bilo teško očekivati da će se upustiti u posao iz kojeg su ovi izašli zbog problema koji su ga pratili.
Javnost je juče tumačila i da li je Kušner odlučio da zauvek napusti projekat. Iako bi se iz obraćanja njegovog portparola moglo naslutiti da priča nije završena, ipak je realno olekivati da je priča završena s ovom vlašću. A da bi se u razgovore možda moglo ući s nekom novom postavkom u Nemanjinoj 11. Po svemu sudeći američki partner se ne bi upustio ponovo u priču sa predstavnicima Srbije koji su već napravili nekoliko kikseva na ovom projektu. I koji su verovatno izigrali njihovo poverenje.
Međutim, najveće pitanje je da li postoji neko treći ko bi bio zainteresovan za ulazak u aranžmane koje ne prate tenderi i transparentnost.
Glas javnosti /F04S