Glas Javnosti

Advokatica iz AŽC-a o sve češćem SEKSUALNOM NASILJU: 'Na ove perfidne MANIPULACIJE i odrasla osoba bi POKLEKLA! Decu je potrebno EDUKOVATI!'

Društvo
Autor: Glas javnosti

Vanja Macanović, advokatica iz Autonomnog ženskog centra, objasnila je za "Glas javnosti" kako da bolje razumemo šta emotivno i psihološki koči žrtvu da prijavi zlostavljača, a muke ne prestaju ni onda kada ga prijavi.

Vanja Macanović, advokat iz Autonomnog ženskog centra, kaže da je ove godine zabeležen porast poziva upućenim ovom centru od strane žrtava koje su pretrpele seksualno nasilje i da njihovi  SOS telefoni sve učestalije zvone.

- Ove godine mi imamo povećan broj prijava svih oblika seksualnog nasilja, od onog koje se desilo pre 40 godina do skorašnjih slučajeva - izjavila je Macanovićeva za naš portal.

Ona je kaže da je osobama koje nasilje prijave nakon mnogo vremena teže da dobiju slučaj. 

- Definitivno je teže što se tiče dokazivanja, zato što postoje neke ustaljene prakse tužilaštava u Srbiji kada su u pitanju sva krivična dela vezana za seksualno zlostavljanje. Uvek se na neki način zahteva od žrtve da odmah prijavi nasilje, a nažalost i država šalje takve poruke. Uopšte se ne razume to kroz šta žrtve prolaze i koliko je to sve teško, kao ni to šta za samu žrtvu znači da prijavi jedno tako strašno delo. Institucije to gledaju sa svog stanovišta, a ne sa pozicije žrtve - istakla je Macanović.

Takođe dodaje da osobe koje su zlostavljane od strane nekoga ko im je blizak i/ili autoritet mnogo kasnije i ređe prijave nasilnika, od žrtava koje je zlostavljao nepoznati napadač.

- Najčešće su prijave seksualnog nasilja koje je počinila nepoznata osoba. Takvih slučajeva je mnogo više nego kada je u pitanju poznata osoba, kada je u igri velika proiznevera poverenja, pa može da prođe jako mnogo vremena dok se žrtva ne oporavi i shvati šta joj se desilo - dodaje ona.

Macanovićeva kaže da osobe koje poznaju žrtvu, a vrše nasilje nad njom, najčešće to čine tako da žrtvi direktno ili indirektno priprete i navode je da pomisli da sama snosi krivicu za to što joj se dogodilo:

- U slučaju da se žrtva usudi da bilo kome kaže šta joj se desilo, nasilnik koji je poznat žrtvi, pripretiće joj da će da objavi njene kompromitujuće fotografije, ili da će reći njenim roditeljima, kolegama i prijateljima.

Vanja Macanović dalje navodi šta je česta otežavajuća okolnost za žrtve kada daju iskaz o zlostavljanju i zašto se često sumnja u istinitost njihovih iskaza:

- Treća stvar je taj psihološki momenat gde žrtva u stvari nesvesno štiti sebe, tako što njen mozak traumatično iskustvo negde zarobi. Kada žrtve uspeju da prijave šta im se dogodilo, njihovi iskazi često deluju nekonzistentno, zato što imaju flešbekove proživljene traume i noćne more vezane za događaj, što ne odgovara načinu na koji institucije očekuju da žrtva opiše događaj i može im delovati kao da njen iskaz nije istinit. Institucije ovako postupaju, zato što ne postoji nikakvo obrazovanje profesionalaca dok se školuju, ali ni kasnije o tome šta znači trauma, šta znači žrtva i kako se radi sa žrtvama - rekla je ona za "Glas javnosti".

Macanović smatra da treba dobro razmotriti uvođenje seksualnog obrazovanja u škole, kako se ne bi ponavljali incidenti slični onom sa devojčicama iz "Petnice"

- Sve ustanove i organizacije koje imaju kontakt sa decom, moraju da donesu vrlo jasna pravila, da se ovakvi slučajevi ne bi ponovili. Kod nas zakonski nije zabranjeno da odrasla osoba ostane sama u prostoriji sa maloletnim detetom sa zatvorenim vratima i u noćnim satima, što je potpuno poražavajuće. Zato se ceo idncident sa devojčicama iz Petnice onako odigrao - rekla je.

Naime, kontroverzni profesor je devojčicama navodno nudio i alkohol, kako bi ih lakše kontrolisao i zadržavao ih u svom stanu do "sitnih sati", a advokatica dodaje i da bi "na ove perfidne manipulacije i odrasla osoba poklekla".

- Autonomni ženski centar je u grupi institucija koje se zalažu za to da se uvede seksualno obrazovanje, ali ne na način na koji se to predstavlja u javnosti, nego upravo na način da se deci od malih nogu objašnjava šta je seksualno nasilje, da mogu da prepoznaju i da budu naučeni kako da odreaguju. Bitno je razgovarati sa decom na ovu temu i u kući i u školama, kako bi mogla da razumeju da nikako ne treba da trpe zlostavljanje. U svim dečjim sportskim klubovima, školama glume, folklornim klubovima, školama pevanja i svim ostalim institucijama u kojima su deca mogu da se dese ovakvi incidenti i u sve te institucije potrebno je uvesti edukaciju i jasna pravila - dodala je naša  sagovornica.

U Autonomnom ženskom centru podsećaju da sve žene koje su pretrpele seksualno nasilje mogu njima da jave potpuno anonimno i bez obaveze da slučaj prijave nadležnim organima na besplatanu telefonsku 0800-100-007, na kojoj podršku mogu da dobiju svakog dana od 10 do 20 časova, kao i da su tu da im pruže besplatnu psihološku i pravnu pomoć za sve oblike porodičnog nasilja: fizičkog, psihičkog, emotivnog ekonomskog... A na sajtu „Žene protiv nasilja” nalazi se mapa organizacija u gradovima širom Srbije kojima žene mogu da se obrate za pomoć.

 

(Glas javnosti)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR