Predsednik Skupštine Opštine Srebrenica Ćamil Duraković, podneo je, i to objavio na svom tviter nalogu, krivičnu prijavu protiv predsednika Skupštine Udruženja novinara RS, Branimira Đuričića, jer je svojom objavom kalkulisao oko broja ubijenih u ovom zločinu.
Napisao prvu krivičnu prijavu…, a vi? pic.twitter.com/Zvon1CKrKX
— Ćamil Duraković (@Camil_Durakovic) July 28, 2021
Đuričić povodom tužbe Durakovića takođe ima spreman odgovor, a u intervjuu za Glas javnosti on kaže da če se institucijama Republike Srpske odazvati, ali da to neće učiniti ukoliko mu poziv uputi SIPA i Tužilaštvo BiH.
- Ako me institucije Republike Srpske pozovu, odazvaću se. O poziv SIPE i Tužilaštva BiH ću se, najvjerovatnije, oglušiti i sačekati da me nasilno odvedu u Sarajevo - kaže Đuričić.
On je obrazložio da ne pristaje na terminološko poistovećivanje zločina u Srebrenici sa ubijanjem šest miliona Jevreja tokom Drugog svetskog rata.
- Ponoviću da ne pristajem na terminiloško poistovjećivanje ubijanja 6 miliona jevrejskih civila, milion i po jermenskih, 700.000 srpskih sa ubistvom više od 3.500 bošnjačkih ratnih zarobljenika u Srebrenici. Takođe, odbijam da se povinujem nametnutom zakonu i ograničavanju slobode misli i govora. To je moja obaveza prema precima ubijenim u Jasenovcu i profesiji koja bez slobode misli i govora postaje besmislena. - kaže Đuričić.
On Inckovo insistiranje na usvajanju dopuna smatra diktatom, te da mu se kao takvom neće povinovati.
- Prihvatanjem Inckovog diktata odbacio bih i rezultate svog dvije decenije dugog i detaljnog proučavanja bošnjačkih, srpskih i haških izvora u vezi sa događajima u Srebrenici od 92. do 95. - kaže za Glas Đuričić.
Ipak, Đuričić je mišljenja da je krivična prijava protiv njega, samo primer.
- Pretpostavljam da će procesuirati nekolicinu nas demonstrirajući silu. Nemoguće je da u tamnicu pošalju hiljade i hiljade novinara, političara i korisnika društvenih mreža javno iznesenog stava koji je podudaran mom. Mislim da sam ja odabran i kao svojevrstan simbol Udruženja novinara i Radio-televizije Srpske. Žele da nas ućutkaju, tojest svedu na nivo medija i ovdašnjih nazivinovinarskih asocijacije koje ni slovo ne prozboriše o zabrani slobodne misli, pa i o mom progonu i prijetnjama kojima sam zatrpan - kaže on i dodaje:
Đuričić tvrdi da je bio među prvima koji su se poklonili mestima stradanja Bošnjaka.
- Pred pravosudnim organima ću ponoviti stav o neprihvatanju poistovjećivanja Jasenovca i Srebrenice i ukidanja slobode govora. I obavezno podsjetiti da sam se među prvima poklonio u Potočarima i ostalim mjestima stradanja Bošnjaka. Da sam radio emisije u kojima je ukazano na velik obim našeg ratnog zločina počinjenog nad zarobljenim bošnjačkim vojnicima. To su lako dokazive činjenice, a optužbe da ne saosjećam sa bošnjačkim stradalnim porodicama zluradost najmorbidnije nijanse - zaključuje Đuričić.
U Službenom glasniku Bosne i Hercegovine objavljene su dopune Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločina.
Srpski politički lideri su uz to ukazali da ne prihvataju nametnuti zakon, i najavili da bi Narodna skupština RS u vezi sa odlukom visokog predstavnika trebalo da zaseda u petak.
Najavljeno je donošenje dva zakona, koji bi trebalo da budu odgovor na Inckovu odluku. Sednica će biti zatvorena za javnost.
Prema izmenama Krivičnog zakona, koje je nametnuo visoki predstavnik, predviđena je zatvorska kazna od šest meseci do pet godina za sve one koji javno negiraju genocid i pokušavaju opravdati ratne zločine.
- Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovečnosti ili ratni zločin, utvrđen pravosnažnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda, pridruženom uz Londonski sporazum od 8. avgusta 1945. godine, Haškog tribunala ili Suda u BiH… kazniće se kaznom zatvora od šest meseci do pet godina - navedeno je u Inckovoj odluci.
Od tri meseca do tri godine zatvora, prema nametnutim odredbama zakona, biće kažnjeni svi oni koji javno podstiču na nasilje ili mržnju, usmerenu protiv grupe osoba ili člana određene grupe, s obzirom na rasu, boju kože, veroispovest, poreklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.
U odluci visokog predstavnika predviđena je zatvorska kazna od tri godine i za one koju dodeljuju priznanja, nagrade ili odlikovanja osobama koje su pravosnažno osuđene za ratne zločine.
Ranije je Incko zatražio od vlasti RS da ponište odluke o dodeli odlikovanja bivšim visokim zvaničnicima RS Radovanu Karadžiću, Biljani Plavšič i pokojnom Momčilu Krajišniku, koji su presudama Haškog tribunala osuđeni za ratne zločine u BiH, a vlasti RS su odbacile takav zahtev visokog predstavnika.
Inače, Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko koji krajem jula završava mandat u BiH. Njemu 1. avgusta prestaje mandat u BiH, a na njegovo mesto dolazi Nemac Kristijan Šmit.
(Glas javnosti)