Rat u Ukrajini zahteeva ogromnu količinu oružja, streljiva i ratnog materijala.
– S jedne strane vodi se rovovska borba, kao u Prvom svetskom ratu. S druge strane upotrebljavaju se dronovi i veštačka inteligencija – kaže Burkhard Šmit, koji je zadužen za sigurnost i obranu u Savezu evropske vazdušne i odbrambene industrije (ASD) u Briselu. Dakle, uz veliku potražnju za konvencionalnim oružjem tu je i potražnja za visokotehnološkim proizvodima.
Ova velika potražnja nailazi na evropsku vojnu industriju koja je decenijama bila u nekoj vrsti kome i sada žele što pre da je ožive. Novac je zapravo dostupan, možda još ne dovoljno, ali prilično velika svota od 380 milijardi dolara izdvojena je samo za ovu godinu, ponosno je objavio glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
– Gotovo 80 posto vojnih izdataka Evropske unije u protekle dve godine išlo je američkim kompanijama i Izraelu – kaže Šmit:
– Veći proračuni proteklih godina uglavnom nisu koristili europskoj industriji oružja.
Poljska je svoja borbena vozila naručila u Južnoj Koreji, gde su brzo bila dostupna. Kome danas treba oružje ili tenkovi, lakše će ih naći u zemljama koje su navikle da žive s pretnjom – poput SAD-a, Izraela ili upravo Južne Koreje, prenosi Seebiz.
Drugačije je bilo u mirnoj Evropi. Evropske obrambene politike u svakom slučaju nema, do sada se nije smatrala ni potrebnom. Evropska komisija čak ne sme ni da kupuje oružje. Za odbranu je zadužen Tijeri Breton, iako se ovaj evropski poverenik istovremeno brine i o digitalizaciji, unutrašnjem tržištu i uslužnim delatnostima. Tek sada se razmatra imenovanje posebnog evropskog poverenika za odbranu.
Uvek se radi o novcu. Primer je takozvani „Facilitet za mir“, zaseban fond pokrenut 2021. godine iz kojeg treba podržavati države izvan EU-a, takozvane treće zemlje. EU je skupio pet milijardi evra, koje će se moći da se koriste za bezbednost u Evropi u sledećih nekoliko godina. Tako će se, na primer, kompenzovati zemlje koje isporučuju ratni materijal Ukrajini.
Glas javnost/B10S