Le Fran je rekao da će nova bezbednosna raspoređivanja, nakon što je francuski predsednik Emanuel Makron proglasio vanredno stanje, pomoći da se ponovo uspostavi kontrola vlade posle dana nereda koji su za sobom ostavili zapaljene automobile, zapaljene prodavnice i improvizovane barikade duž puteva.
Protesti su izbili nakon predloga zakona koji bi omogućio nekim francuskim stanovnicima ostrva da glasaju, što bi potencijalno smanjilo moć domorodačkog biračkog tela.
Nova Kaledonija održala je referendum o nezavisnosti 2021. godine na kojem je velikom većinom glasala da ostane deo Francuske, nakon što su ključne lokalne grupe bojkotovale glasanje.
New Caledonia looks like a war zone.
— Visegrád 24 (@visegrad24) May 17, 2024
4 ppl killed so far in widespread riots
The unrest is being likened to civil war with indigenous Kanak people fighting against ethnic French & other minorities living on the islands
The islands are located east of ????????pic.twitter.com/xfX7zS9G4v
"Stići će značajna pojačanja", rekao je visoki komesar novinarima u petak. Oni će pomoći da se povrati autoritet u "područjima koja smo poslednjih dana izgubili, gde kontrola više nije osigurana".
Nasilje je poremetilo proizvodnju nikla, ključne industrije u toj teritoriji, pogađajući rudare, uključujući francusku firmu "Erame SA". Protesti nisu bili usmereni protiv resursnih kompanija.
Ova teritorija je prošle godine bila treći najveći svetski proizvođač metala za baterije, čineći oko 6 odsto globalne proizvodnje, prema podacima Geološkog zavoda SAD.
Vanredno stanje uvedeno u sredu trebalo bi da traje 12 dana. Portparol vlade Priska Teveno rekla je novinarima da ta mera dozvoljava vlastima da zabrane javne proteste i da zahtevaju od ljudi da ostanu u svojim domovima, između ostalog.
Glas javnosti /R02S