četvrtak 22. april 2010.
RSS
• Svet •
Početna > Svet > Snimci mučenja životinja dozvoljeni u SAD

Snimci mučenja životinja dozvoljeni u SAD

VAŠINGTON - Vrhovni sud SAD proglasio je neustavnim zakon koji je kažnjavao prodaju video-materijala sa snimcima životinja izloženih mučenju ili dok su ubijane. Iako su na strani Obamine administracije bila društva za zaštitu životinja i predstavnici 26 američkih država, odluka Vrhovnog suda usvojena je većinom glasova od osam prema jedan, uz obrazloženje da odredbama tog zakona vlada zadire u slobodu govora i izražavanja, zagarantovanu prvim amandmanom Ustava SAD.

Kongres je 1999. godine usvojio taj zakon u nastojanju da spreči da neki ljudi zarađuju na prodajama snimaka mučenja i ubijanja životinja. Povod za njegovo donošenje bila je pojava takozvanih snimaka "gnječenja", kao vid seksualnog fetiša, u kojima bi žene, bose ili na visokim štiklama, gazile i tako ubijale male životinje. Protivnici tog zakona tvrdili su da on može da se tumači suviše široko, pa bi zabranama podlegli i snimci krvavih sportova, kao što su borbe bikova, ali i neki dokumentarni filmovi. Takođe je iznošena primedba da se time nameće državna cenzura.
U odluci Vrhovnog suda prihvata se da je zakon suviše širok za primenu i, stoga, nevažeći, po prvom amandmanu. Iako zabrana surovosti prema životinjama ima dugu istoriju u američkom zakonodavstvu, takva tradicija ne postoji i kad je reč o zabrani iskazivanja takve surovosti, napisao je sudija Džon Roberts, koji je obrazložio mišljenje većine.

Slučaj je pokrenuo Robert Stivens iz Virdžinije, koji je, zbog prodaje tri snimka na kojima se pitbulovi bore između sebe ili sa divljim svinjama, bio osuđen 2005. godine na 37 meseci zatvora. Njegov advokat je izjavio da, iako Stivens nije nikada bio uključen u organizovanje borbi pasa, ta kazna bila 14 meseci duža od kazne profesionalnom fudbaleru Majklu Viku koji ih je organizovao. Zastupnici vlade su kao argument isticali da bi takvi snimci trebalo da se tretiraju kao dečja pornografija i da ne postoji nikakva ustavna zaštita, sa čime je saglasan i Vrhovni sud.

Jedini sudija koji je bio za zadržavanje postojećeg zakona, Samujel Alito, u svom izdvojenom mišljenju naveo je da bi barem dve kategorije mogle da budu kažnjive - snimci "gnječenja" i borbi pasa. Takvi snimci su u poslednjih 10 godina praktično nestali. Alito je dodao da je patnja kojoj su životinje izložene bila dovoljna za zabranu. "Prvi amandman štiti slobodu izražavanja, ali svakako ne štiti nasilno kriminalno ponašanje, čak i kad je upotrebljeno u svrhe izražavanja", rekao je Alito.

Sudija Roberts, međutim, smatra da je ograničenje zakona na snimke "gnječenja" bilo dovoljno da bi on bio valjan, pošto su okrutnost prema životinjama i borbe pasa ionako već zabranjeni u svih 50 američkih država. Kao primer, naveo je da je u Distriktu Kolumbija svaki lov zabranjen, pa bi, po tom zakonu, prodaja snimka lova u drugoj državi mogla biti kažnjiva. Iz zakona su bili izuzeti materijali sa "ozbiljnom verskom, političkom, naučnom, obrazovnom, novinarskom, istorijskom ili umetničkom vrednošću", ali to nije bilo dovoljno da ga održi u životu.