utorak 3. mart 2009.
RSS
• Svet •
Početna > Svet > Nije bio vojni puč

UBIJEN PREDSEDNIK ZAPADNOAFRIČKE DRŽAVE GVINEJE BISAO ŽOAO BERNARD VIJEIRA

Nije bio vojni puč

Vojni komandanti Gvineje Bisao tvrde da ubistvo Žoao Bernard Vijeire, samo nekoliko sati nakon ubistva načelnika Generalštaba te zemlje, nije bio vojni puč, već rezultat akcije „grupe predsednikovih vojnika“. Prema njihovim rečima, vojska će poštovati ustavni poredak zemlje i demokratiju, prema kojem mesto šefa države posle smrti predsednika preuzima predsednik parlamenta.
Vojska je saopštila da je u zemlji „situacija pod kontrolom“ i pozvala stanovništvo da ostane mirno.
Prema podacima vojnog vrha, predsednik Vijeira je ubijen kada je pokušao da pobegne iz svoje rezidencije, koju su napali vojnici bliski načelniku generalštaba Tagme Na Vaie. Oni dodaju da je predsednik „bio jedna od odgovornih ličnosti za ubistvo Tagme“. Tagma je ubijen u svom kabinetu, u napadu raketnih bacača, u ponedeljak uveče. U napadu je ranjeno i nekoliko oficira.
Vest o ubistvu predsednika su saopštili jedan zvaničnik premijerovog užeg kabineta kao i vojni predstavnik za štampu zadužen za međunarodne odnose.
„Potvrđena je smrt šefa države Žoaoa Bernada Vijeire. On je odbio da napusti rezidenciju kada su diplomate iz Ambasade Angole došle da odvedu njega i njegovu suprugu na bezbedno mesto“, izjavio je Rojtersu Sandži Fati, penzionisani pukovnik vojske i blizak saradnik ubijenog predsednika, i dodao da je predsednikova supruga u Ambasadi Angole.
Prema rečima izvora iz snaga bezbednosti, Vijeiru su napali vojnici koji su pripadali istoj etničkog grupi kao i general Na Vai - malobrojnoj zajednici Papel. Vojnici su potom opljačkali rezidenciju.
„Tagme je uvek govorio da su njegova sudbina i sudbina predsednika povezane i da će, ako on bude ubijen, isto zadesiti i predsednika“, naveo je taj izvor.
Prema rapoloživim vestima, članovi vlade Gvineje Bisao su se sastali da bi razmotrili nastalo stanje.

NA ČELU BORBE
Vijeira, rođen 1939. godine, prvi put je došao na vlast u puču 1980. kada je stao na čelo vojske Gvineje Bisao. Bio je na čelu borbe protiv portugalskog kolonijalizma. Pobedio je 1994. na prvim višestranačkim izborima a 1999. godine u državnom udaru zbačen s vlasti posle smenjivanja šefa generalštaba. Vijeira se 2005. godine vratio iz egzila i pobedio na junskim predsedničkim izborima.


Gvineja Bisao, bivša portugalska kolonija, poprište je čestih napada i građanskih sukoba. Početkom januara, komanda oružanih snaga ove zemlje saopštila je da su pripadnici vojske zaduženi za bezbednost predsednika Vijeire pucali na, sada već pokojnog, načelnika Generalštaba, koji je kritikovao predsednika.
Nestabilnost u zemlji je u osnovi posledica činjenice da je sve predsednike podržavala vojska pri dolasku na vlast, a predsednik Vijeira je na vlasti bio dva puta.
Poslednjih godina, bezbednost Gvineje Bisao, jedne od najsiromašnijih zemalja sveta sa 1,6 miliona stanovnika, ugrožena je i delovanjem narkokartela iz Kolumbije, koji njenu teritoriju koriste za krijumčarenje kokaina.
Predsednik Komisije Afričke unije Žan Ping osudio je u ime organizacije događaje u Gvineji Bisao, rečima da je bio „duboko šokiran kad je ujutru čuo za ubistva. Ubistvo Žoaoa Bernarda Vijeire i generala Batista Tagme Na Vaija je kukavički i gnusan čin“, ocenio je Žan Ping.