nedelja 13. februar 2011.
RSS
• Politika •
Početna > Politika > Partizan, udbaš i glavešina Ozne pod istragom

Partizan, udbaš i glavešina Ozne pod istragom

ZAGREB - Protiv trojice partizanskih i posleratnih rukovodilaca - Josipa Manolića, Josipa Boljkovca i Rade Bulata hrvatski MUP će uskoro podići krivične prijave za ratne zločine nad zarobljenicima i civilima, piše Večernji list.

Dokazni materijal tereti Manolića, Boljkovca i Bulata za niz masovnih i pojedinačnih ubistava u kojima su i oni navodno lično učestvovali, odnosno da su "odgovorni i lično i komandno za niz ratnih zločina koje su počinile partizanske jedinice i pripadnici komunističke tajne policije Ozne", piše novinar Večernjeg Zvonimir Despot.

Manolić i Boljkovac su krajem Drugog svetskog rata i nakon njega bili komandanti u Ozni, prvi u Bjelovaru a drugi u Karlovcu, dok je Bulat bio jedan od glavnih partizanskih komandanata u severozapadnoj Hrvatskoj. Na potezu će, posle policije biti državno tužilaštvo, piše list.

Despotove tvrdnje potvrđuju i u Hrvatskom helsinškom odboru za ljudska prava, ističući da je sporna samo tehnička priroda njihovog procesuiranja. "Ako se krene s krivičnom prijavom MUP, onda vas pozovu pa vas saslušavaju pa to traje danima, a ako državno tužilaštvo krene na način kao što inače kreće protiv hrvatskih veterana, ta će gospoda završiti u pritvoru", izjavio je za HTV čelni čovek Hrvatskog helsinškog odbora Ivan Zvonimir Čičak.

Policija nije potvrdila podnošenje prijava, jer je istraga opsežna i traje od 2007. godine. Sva trojica negiraju da imaju veze sa zločinima, a Josip Manolić ističe da nije naređivao nikakve likvidacije. "Ozna 2, kojoj sam bio načelnik, imala je zadatak da čisti teren, ali ne sa ciljem likvidacija, što se sada nameće, nego sa ciljem da se hvataju zločinci i predaju redovnom sudu", rekao je Manolić.

Despot smatra da u svemu nije toliko bitno da trojka završi u zatvoru. "Važnija je poruka da zločini koji su se dogodili nisu bili ekscesi ili pojedinačne odmazde, nego da je posredi bila sistemska likvidacija", kaže Despot.

Nakon smenjivanja Manolića s mesta načelnika Ozne 1946. godine, zbog slučaja komunističkog rukovodioca Andrije Hebranga, koji je nakon optužbi za saradnju s ustašama počinio samoubistvo u beogradskom zatvoru, Manolić se seli u Zagreb i postaje načelnik Odeljenja za izvršavanje krivičnih sankcija u Sekretarijatu unutrašnjih poslova Hrvatske. Lično je vodio hapšenje zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca, a u Sabor je ušao 1965. godine kao poslanik, a nakon 1971. i "Hrvatskog proleća" maknut je s političkih funkcija. Manolić je jedan od osnivača HDZ, član Predsedništva Hrvatske 1990. godine, predsednik vlade od '90. do '91. te predsednik Županijskog doma Sabora od '91. do '93. godine. Tada, zajedno s Stjepanom Mesićem, izlazi iz HDZ i osniva stranku Hrvatskih nezavisnih demokrata.

Boljkovac je bivši načelnik karlovačke Udbe, a bio je i gradonačelnik Karlovca. U političku nemilost pada nakon "Hrvatskog proljeća", a nakon osamostaljenja Hrvatske prvi je ministar unutrašnjih poslova u Manolićevoj vladi, gde je bio i Stjepan Mesić. On je HDZ napustio 1991. godine.

Rade Bulat je bio komandant 32. divizije NOVJ, kao i oficir Glavnog štaba NOV-a i POJ-a. Nosilac je Partizanske spomenice, a 1953. godine proglašen je narodnim herojem. Bio je i poslanik u Saboru.

Komentari

da je srece pa da i ovde pocnu da istrazuju komunisticke zlocine ,narocito od 45,kad su dosli "oslobodioci". pa se nebi dogodilo da nam jedan jovo porucuje kako se sa pravom ubijalo, sve u ime naroda.ali najverovatnije nista od toga, jos ce sa cedom postati i narodni poslanik, sve sa svojih mladjanih 90 godina.