Glas Javnosti

Svaki peti stan u Srbiji prazan, a najviše njih u Vojvodini

Društvo
Autor: Glas javnosti

Od 3,6 miliona registrovanih jedinica, pola miliona prazno.

Na tržištu nekretnina u Srbiji sve je više novih stanova, ali iz godine u godinu raste i broj praznih nekretnina.

Između dva poslednja popisa stanovništva broj privremeno praznih stanova uvećan je za 34.499 stambenih jedinica, piše časopis Biznis i finansije.

Računica je da je svaki peti stan u Srbiji prazan.

Tokom popisa stanovništva 2022. godine evidentirano je 3,6 miliona stanova, od kojih je više od pola miliona prazno, a 23 odsto njih je na području Vojvodine.

Ako se ne računaju napušteni objekti, vikendice i poslovni prostori, kao i ono što je nastanjeno, a takvih je 2,6 miliona, tačno je 510.258 praznih stanova.


Brojni su razlozi za prazne stanove, od toga da su vlasnici u inostranstvu, da su kupljeni kao investicija i koriste se povremeno dok su vlasnici prijavljeni na drugim adresama, do toga da služe za školovanje i studiranje.

U Republičkom zavodu za statistiku u privremeno prazne stanove ubrajaju i one koji su završeni i neuseljeni, kao i one koji se adaptiraju i dorađuju, ili su u pitanju nekretnine sa nerešenim imovinsko-pravnim odnosima.

Čak i kada bi se ove nekretnine pojavile na tržištu, veliko je pitanje kako bi to uticalo na cene i da li bi mogao da se očekuje njihov pad, piše Biznis i finansije.

– U slučaju da se pojavi veći broj praznih stanova na tržištu, renta bi bila jeftinija jer većom ponudom stanova za najam bi verovatno došlo do korekcije cena. Kada je reč o gradnji, iako se i ona oslanja na ponudu i potražnju, mislim da ponuda većeg broja stanova za izdavanje ne bi bitno uticala jer se te dve stvari ipak ne preklapaju, niti su cene zakupa stanova pratile prodajne cene kvadrata – rekao je izvršni direktor novosadske agencije za nekretnine Solis Dragan Rabati.

Samo na području Vojvodine je prazno 118.804 stanova. Tu prednjači Novi Sad, u kome ima 27.583 prazna stana, premda u ravničarskoj prestonici caruju kranovi, zgrade niču na sve strane, a svaki pristojniji stan koji se pojavi u oglasima za izdavanje plane u roku od nekoliko sati.

Vrlo brzo i novoizgrađeni stanovi dobijaju nove vlasnike, dok cene u centru Novog Sada dostižu 3.500 evra za kvadrat, na periferiji grada su 1.400 evra, a zakup se kreće od 300 do preko hiljadu evra.


Posle Novog Sada, na području Vojvodine najviše praznih stanova nalazi se u Subotici. Podatak da u ovom gradu – gde se zakup može pronaći i za 200 evra mesečno, a kvadrat stana prodaje se od 1.300 evra pa naviše – ima 9.073 nenastanjena stana, mnoge je iznenadio.

Slični problemi vezani za prazne stanove muče brojne evropske zemlje, od Portugala do Grčke sve je teže iznajmiti i kupiti stan, a situacija se pogoršala nakon perioda korone i rata u Ukrajini. Poraslo je interesovanje kupaca iz Istočne Evrope za stanove na zapadu starog kontinenta. Poljaci, Litvanci i Estonci ubrzano traže i kupuju manje nekretnine u Španiji, navodeći da ih na to motiviše iskustvo Ukrajinaca koji su bežeći od rata morali da se brzo pakuju, ne znajući gde idu.

Prema podacima Evrostata, prosečna cena najma stana u EU na kraju 2023. bila je za 25 odsto viša nego na početku 2010. godine, dok je prosečna kupoprodajna cena u odnosu na 2010. porasla za 50 odsto, navodi se u Deklaraciji o priuštivom, pristojnom i održivom stanovanju za sve, potpisanoj u martu u Belgiji.

Prema tom dokumentu, plaćanje troškova stanovanja, u šta spadaju stanarina ili rata kredita sa svim tekućim računima, predstavlja značajan finansijski teret za tri četvrtine svih evropskih domaćinstava.

Glas javnost/B10S 

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR