Terapija za alergije postoji, pogotovu ona na koju su navikli svi oni koji muče muku sa alergijama. To je najčešće terapija iz apoteka, a postoji i ona koja se dobija na institutu Torlak.
Nisu u pitanju vakcine, već alergospecifična imunoterapija. Dalje u tekstu pojasnićemo o čemu je reč i kako se zaštititi od alergije tokom ove sezone koja je ranije počela, a o svemu tome govorio je doktor, specijalista imunologije sa instituta Torlak, Goran Blagojević.
„Najčešći alergeni sa kojima se borimo su svakako spoljni respiratorni alergeni iz grupe polena, čije koncentracije ovih dana dostižu rekordne vrednosti, pre svega iz razloga ekstremnih klimatskih uslova koje su doprinele da alergene biljke otpuštaju veću količinu polena nego što je to uobičajeno. Tako da imamo koncentraciju i miks raznoraznih iritanasa alergena koji dovode do teških pogoršanja, već postojećih alergijskih bolesti i često ozbiljnih manifestacija gušenja pa i pojave astme“, objašnjava doktor.
Dr Blagojević kaže da ono što značajno doprinosi povećanju nivoa alergena je suvo, vetrovito, toplo vreme.
„Svakako, polen se ponaša kao aerozagađivač. Oblak polena se kreće u zavisnosti od kretanja vetra. Često u urbane sredine iz nekih neurbanih zona ulazi veća količina polena kada je takvo strujenje vetra. U jutarnjim časovima toplota praktično ubacuje polen u stanove pa se budite sa značajnim tegobama i ono što nam ovih dana najviše smeta su poleni drveća. Najsnažniji alergen iz te familije je polen breze. Dosta srodnih vrsta polenu breze takođe je trenutno prisutno, a polako su krenule i trave, tako da imamo miks prolećnih alergena“, objašnjava doktor.
„Alergen-specifična imunoterapija je ciljani tretman alergijske bolesti koji jedini može da modifikuje njen tok i da alergiju prevede u bolest koja je laka za kontrolu“, pojašnjava doktor Blagojević.
Imunoterapija se, kako kaže, zasniva na postepenom davanju rastućih doza alergena. Najčešće se primenjuje u formi kapi. Početna faza imunoterapije mora da se odvija u predsezonskom periodu kada su sezonski alergeni u pitanju i da dovoljno dugo pacijent koristi imunoterapiju u dozama održavanja – dva, tri, četiri meseca su neki minimum, da bi očekivali odgovor u sezoni alergena.
„Imunoterapija se koristi duži period, godina – tri do pet godina. Da li će biti samo predsezonska, kontinualna, to zavisi od odluke alergologa koji je stvari ključan, on mora da vodi pacijenta kroz ovu terapiju i da ga uputi na Torlak da preuzme imunoterapiju“, savetuje Blagojević.
Specijalista imunologije kaže da imunoterapija može da se primenjuje od dečjeg uzrasta, od neke pete godine života, kada dete dobro sarađuje da bi je koristilo. Gornje tarosno ograničenje ne postoji.
„Imunoterapija je indikovana pre svega kod pacijenata koji ne mogu da kontrolišu svoje alergijske tegobe uobičajnim medikamentima, čak i nekom kombinacijom lekova koje je propisao specijalista. Kod onih kod kojih alergija preti da preraste u astmu, znači neko teže stanje. Cena je u zaivsnost od alergena između 7 i 8 hiljada, a za grinje 14 hiljada“, zaključuje Blagojević.
Glas javnosti/ N01S