IZIT: Rast stope nezaposlenosti do kraja godine
BEOGRAD, 2. novembra 2009. (Beta) - Beogradski Institut za tržišna istraživanja (IZIT) ocenio je danas da će stopa nezaposlenosti u Srbiji do kraja godine rasti i da će se taj trend nastaviti i sledeće godine, ne precizirajući kolika će ta stopa biti. Saradnik IZIT-a Saša Đogović kazao je novinarima da je u Srbiji u avgustu ove godine bilo 1,8 miliona zaposlenih, što je za 0,4 odsto manje nego mesec dana ranije, a 8,1 odsto manje nego u istom periodu 2008. godine. "Takav trend rasta nezaposlenosti će se nastaviti do kraja ove godine, a sasvim izvesno i tokom sledeće godine, što govori da se Srbija zaista nalazi u ekonomskoj krizi i bez obzira na puzajući rast industrijske proizvodnje", istakao je Đogović. Prema njegovim rečima, zbog rastuće nezaposlenosti i pada kupovne moći stanovništva, trgovina na malo ne može da očekuje bolje rezultate ni tokom sledeće godine. On je naglasio da je u septembru zabeležen osetan rast industrijske proizvodnje od 12,1 odsto. "Kada se tome doda i uticaj sezone, taj ekonomski indikator na mesečnom nivou beleži pomak od 3,1 odsto", kazao je Đogović. Prema njegovim rečima, taj pomak je posledica zahuktavanja proizvodnjih aktivnosti u fabrikama koje su ponovo aktivirale proizvodnju u septembru. Istakao je da je industrijska proizvodnja u septembru u Vojvodini povećana za 20,3 odsto u odnosu na mesec ranije. Prema podacima IZIT-a na uzorku od 200 anketiranih preduzeća iz oblasti industrije, 65 odsto proizvođača ima diskontinuitete u proizvodnji, koji su u 61 odsto slučajeva uzrok nelikvidnosti, a 30 odsto posledica nedostajućih porudžbina. Đogović je rekao da se 70 odsto anketiranih preduzeća zaduživalo kod poslovnih banaka. "Oko 65 odsto preduzeća je ulazilo u kreditne aranžmane radi premošćivanja problema likvidnosti, a 25 odsto radi izmirivanja ranije preuzetih kreditnih obaveza", istakao je on. Prema njegovim rečima, u pitanju su krediti za "preživljavanje". Đogoviće je naglasio da je za pokriće prosečne potrošačke korpe u avgustu ove godine trebalo raspolagati sa 1,15 prosečnih neto zarada.
